U okviru likovnog salona Ogranka Matice hrvatske u Puli predstavljena je multimedijalna izložba mladog pazinskog umjetnika Larija Ivančića. Riječ je o izložbi pod nazivom „Anatomija anamorfoze“ na kojoj se publika mogla upoznati s dijelom njegova bogata stvaralaštva.

Lari se, naime, bavi slikarstvom, grafikom, animacijom, piše i komponira skladbe za klavir i gitaru te piše poeziju. Program je izložbe bio podijeljen u tri dijela. U prvom je dijelu predstavljeno četrnaest slika podijeljenih u dvije skupine. Prvih osam slika prikazuju aktove stvarnih likova slikanih grafitom i suhim kistom, a naglasak je stavljen, kako govori i sam naziv izložbe, na anatomiju. Ti radovi predstavljaju svojevrstan rebus. Naime slike su nepotpisane, a autorovo se umjetničko ime dobiva rješavanjem matematičkih jednadžbi sa svake slike. Deveta slika, koja ujedno i zatvara krug, prikazuje autora i njegov alter ego koji ga potiče na daljnje stvaranje. „Upravo je ta slika ključ, a predstavlja moju svijest i savjest“, istaknuo je autor. Drugu skupinu radova čine skice kreativnih izuma, kao što su stroj koji stvara beskonačnu energiju, mehanički projektor za prikaz anamorfoze, kreativni stol koji pomoću zupčanika prikazuje animaciju, te mehanički stroj za pokretanje drvene lutke. Tehnike kojima se autor poslužio su olovka, grafit i vodene boje. Recenzentica je autorovih radova doc. mr. art. Aleksandra Rotar koja je u izlaganju istaknula kako Larijevi crteži dočaravaju dio anatomije ljudskog tijela, primjerice kada muškarac šakom ulazi ispod kože među rebra ili žena otkriva rukom kožu da bi pokazala kosti zgloba ramena. „Ti Larijevi ljudi kao da su živi i ujedno umrli na odru neke Rembrandtove slike s doktorom Tulpom u sredini i cijelom klasom studenata, budućih liječnika. Pitam se jesmo li u ovom ovdje slučaju mi promatrači u istom značenju i u ulozi kao što su bili studenti na Rembrandtovoj slici“, rekla je doc. mr. art. Rotar.

Ivančić je autor i kratke animirane narativne poeme pod nazivom „Carpe Diem“ koja je rađena od oko četristo autorovih crteža. U središtu je drveni lutak koji metaforički prikazuje čovjeka. Na raspolaganju ima dvadeset i četiri sata života unutar kojih samo razmišlja o svojim željama, a ne poduzima ništa. Na kraju svog života pita se gdje je nestalo sve to što je zamišljao. Poanta je jasna, a sadržana je u posljednjim stihovima poeme: „Don’t just wait! Move a muscle or two! Seize the day and your dreams will come true.“

U trećem, a ujedno i posljednjem dijelu programa, posjetitelji su poslušali Larijeve pjesme romantične tematike te skladbe za klavir i gitaru koje je komponirao sam autor, a bazirane su, također, na romantici.
Moderator je programa bio doc. dr. sc. Daniel Mikulaco, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Puli, koji je Larijevu multimedijalnu poetiku opisao ovako: „Lari je neka vrsta nepopravljivog romantika, u nekom smislu gotskog romantika, dakle romantika gotskog ugođaja. Romantičari su voljeli upravo ovakve rubne, često i fatalne stvari, dakle krajnosti života s jedne strane i smrti s druge strane. Romantičare ne zanima sredina, nego upravo krajnosti. Lari je u tom smislu beskompromisan.“

Večer je uveličala Irina Kivela-Ukotić, voditeljica Galerije likovnih stvaratelja Pazin, koja je pročitala nekoliko autorovih pjesama uz prigodan ugođaj zapaljenih svijeća.

tekst: Alvijana Klarić, Ogranak Matice hrvatske u Puli