U mjesecu zdravlja obitelji i u povodu obilježavanja 20. godišnjice projekta zdravih gradova jučer je u pazinskom Spomen domu održan okrugli stol na temu obiteljskopravne zaštite, u organizaciji pulskog Centra za socijalnu skrb.

Novu ustanovu – Obiteljski centar Istarske županije, koji će se baviti savjetodavnim i preventivnim radom u bračnoj i obiteljskoj problematici, ali i prevencijom ovisnosti, teškoćama invalida i edukacijom, predstavila je ravnateljica Ines Puhar. Centar je osnovan prošle godine, a uskoro očekuje useljenje u prostore na pulskom Vidikovcu, gdje će usluge pružati stručni tim sastavljen od psihologa, socijalnog radnika, pravnika i defektologa. U četverogodišnjem razdoblju planira se osnivanje dvije do tri istarske podružnice kako bi se Centar približio građanima.

– Želja nam je da u Obiteljski centar, ali i centre za socijalnu skrb ne dolaze samo ljudi koji moraju, već i svi ostali, dobrovoljno i savjetodavno, prije no što se problemi pojačaju, rekla je ravnateljica pulskog Centra Vesna Radetić.
Članice stručnog tima Centra Vesna Radetić, Željka Perkov, Marina Valić-Ivančić i Milena Poturiček govorile su o nadležnosti i ulozi šest istarskih centara za socijalnu skrb nakon stupanja na snagu izmjena Obiteljskog zakona prije dvije godine. Tim su izmjenama represivne mjere za zaštitu djece te odlučivanje o ostvarivanju roditeljske skrbi s centara preneseni u nadležnost suda, premda i oni dalje daju mišljenja, koja sudovi često uvažavaju. Mjere upozorenja i nadzora roditelja i dalje određuju centri, kao i odluke o posvojenju, rekla je voditeljica Odjela za zaštitu djece, braka i obitelji Centra Željka Perkov.

Po novim odredbama, ni primatelj alimentacije više se ne može odreći zahtjeva za uzdržavanje djece. Savjetuje se sklapanje nagodbi između roditelja, umjesto sudskog sporenja. Predstavljen je tablični statistički pregled provedenih postupaka centara za socijalnu skrb Pula, Pazin (s podružnicom Buzet), Poreč i Labin od 2005. do 2007., (rovinjski i bujski centar nisu dostavili tražene podatke). Iz pregleda se može izdvojiti drastičan omjer zaprimljenih zahtjeva naspram provedenih posvojenja, čemu je uzrok zahtjevnost propisanih normi. Primjerice, 2006. godine u četiri je istarska centra zaprimljeno 478 zahtjeva za posvojenje, a provedeno samo šest.

Pozitivna diskriminacija

Na okruglom stolu sudjelovala su čak 32 istarska stručnjaka iz ove domene – »sastao se trust mozgova koji rade vrlo važan i težak posao«, kako je primijetila pročelnica županijskog Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Romanita Rojnić. No, ne može se ne zamijetiti žensko-muška neravnoteža (29-3), nimalo rijetka za ovu važnu branšu.

Anđelo Dagostin
Glasistre.hr