Općina Tinjan: Energana na biomasu uzburkala duhove
Zbog peticije kojom 132 potpisana mještana Kringe i okolnih sela traže da se iz Prostornog plana općine Tinjan izbaci mogućnost izgradnje energetskih postrojenja koja koriste biomasu, u utorak navečer održana je izvanredna sjednica tinjanskog Općinskog vijeća s raspravom o temi te peticije kao jedinom točkom dnevnog reda.
Predsjednik Vijeća Vlado Ivetić na početku je obrazložio razloge njena sazivanja, podsjetivši kako je prošli tjedan na javnom izlaganju o ciljanim izmjenama i dopunama općinskog Prostornog plana Vinko Mofardin u ime grupe mještana Kringe zatražio da se iz plana izbaci mogućnost izgradnje postrojenja na biomasu u poslovnoj zoni Pauletići, tvrdeći da se lokacije za izgradnju takvih postrojenja nalaze preblizu stambenih kuća, a predložene prostornoplanske odredbe dopuštaju da se kao biomasa koriste razne vrste štetnog otpada, od životinjskih lešina do otpadnih ulja.
Povod ovoj peticiji je nakana investitora Zorana Fabrisa i njegove tvrtke Donis da uz svoju postojeću pilanu, koja se otprije nalazi u toj zoni, izgradi energanu na biomasu koja bi koristila isključivo drvnu sječku, koju je, kao otpadni materijal iz vlastite pilane, Fabris dosad odvozio u slične energane u Italiju i Austriju.
Povod peticiji mogla bi biti i zabuna odnosno pogreška, jer se u dijelu teksta Prostornog plana “Sažetak za javnost” doista navodi da se kao biomasa za predviđene energane mogu koristiti razne tvari, ali u glavnom tekstu Prostornog plana takve odredbe ne stoje.
U raspravi su najprije obje zainteresirane strane iznijele svoje argumente. Zoran Fabris te projektanti njegove energane na drvnu sječku Mladen Novaković i Vjekoslav Knežević istaknuli su da je ova vrsta elektrana potpuno neškodljiva, ne koristi nikakav otpad već isključivo drvnu biomasu, da su Hrvatske šume raspisale natječaj za izgradnju 30 takvih elektrana u Hrvatskoj od čega je osam već u izgradnji a one će im isporučivati sirovinu preko svoje tvrtke Šumska biomasa, te da EU i Hrvatska ovakva postrojenja obilato potiču u sklopu energetskih strategija uvođenja alternativnih i obnovljivih izvora energije.
Fabrisova energana na drvnu sječku bila bi snage 1,3 MW, a vrijednost ovog projekta procjenjuje se na 50 milijuna kuna.
U ime potpisnika peticije Vinko Mofardin, istaknuvši da je po zanimanju energetičar te da već 33 godine radi u elektrodistribuciji i zna o čemu priča, ukazao je da će Fabris možda i graditi energanu na drvnu sječku, ali da prostornoplanske odredbe omogućavaju drugim investitorima da u Poslovnoj zoni Pauletići grade energane na druge vrste biomase. Budući da se općina Tinjan opredijelila za turizam a ne za industriju te tvrdeći da energane te vrste nepovoljno utječu na okoliš, na poljoprivredno zemljište, na cijene nekretnina i da će u budućnosti demotivirati i turiste da dolaze boraviti u blizini takvih objekata, potpisnici peticije traže da se u Zoni Pauletići potpuno ukine mogućnost izgradnje bilo kakvih postrojenja za proizvodnju električne energije.
2 komentara na “Općina Tinjan: Energana na biomasu uzburkala duhove”
Komentiranje je onemogućeno.
Niki nebi proizvodnju a svi bi solde za vrime nas komunista ni bilo ovakovih rasprav . Jer da je nebi bila nanka jena fabrika u pazinu
i ne samo to, svi bi i energetsku neovisnost, e ali onda se pocinju spominjati vodovi, baterije, megavati itd, pa se jave pametni: NE, ne, nama to ne treba, mi cemo ostati cisti, mi zivimo od turizma. Mi necemo ni fotonapon ni energiju iz biomasa ni vjetroelektrane.. Pa odu van u Austriju, njemacku, Spanjolsku i dive se kako se tamo moze a mi jadni nemamo. Niti necemo imat s takvima