Pušenje je psihički poremećaj

Pasivno pušenjeViše nema sumnje u to da pasivno pušenje uzrokuje mnoge ozbiljne bolesti, poput raka i brojnih kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija. Prema statistikama Europske unije, godišnje od posljedica pasivnog pušenja umre više od 79.000 ljudi. Stoga ne čudi kako će od zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima najveću korist imati upravo nepušači koji su prisiljeni udisati duhanski dim.

Suvremeni trendovi u svim razvijenim zemljama usmjereni su na sprečavanje pušenja. Pušenje se počinje smatrati nekulturnim ponašanjem, a pušači gotovo građanima drugog reda. I u Hrvatskoj bi već ove godine, po uzoru na zemlje EU, trebalo biti zabranjeno pušenje što znači da se više neće smjeti pušiti u restoranima, kafićima i svim drugim javnim prostorima.

I dok neki pušači negoduju, nepušači slave. Naime, brojna istraživanja pokazala su da nema sigurne razine izloženosti pasivnom pušenju jer ni ventilacija ni filtriranje zraka ne mogu smanjiti izloženost duhanskom dimu u zatvorenom prostoru. Jedini način za zaštitu zdravlja ljudi jest zabrana pušenja.

Iako pušači smatraju da oni sami odlučuju o svom zdravlju, često zaboravljaju da oni udišu samo jednu četvrtinu duhanskog dima, dok ljudi iz njihove okoline udišu ostatak štetnih sastojaka. Osobe koje su redovito izložene duhanskom dimu unose u svoj organizam velike količine nikotina i ugljičnog monoksida. Rizici povezani s pasivnim pušenjem iznimno su veliki, a zabrane pušenja ne bi trebale čuditi jer stotine tisuća ljudi koji nikada nisu pušile umiru od pušačkih bolesti.

No medicinske procjene govore da će polovica redovitih svakodnevnih pušača, a njih je u svijetu 650 milijuna, vjerojatno umrijeti zbog pušenja.

Svjesnost o štetnosti

Ipak, utješna je činjenica da je svaki drugi pušač u Hrvatskoj pokušao prestati pušiti, te da su ljudi sve više svjesni opasnosti od ove štetne navike. Manje je poznato da se, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, pušenje svrstava u kategoriju psihičkih poremećaja.

Nedavno su objavljeni i rezultati međunarodnih studija STOP i SUPPORT, provedenih i u Hrvatskoj, kojima su se ispitali stavovi liječnika opće prakse i pušača prema pušenju i prestanku pušenja. Čak 96 posto pušača vjeruje da je pušenje samo navika i stil života, što znači da je svjesnost pušača o tome da je pušenje zdravstveni poremećaj najniža u Hrvatskoj među svim ispitanim zemljama. Iako se svi slažu da je dobrobit koja proizlazi iz prestanka pušenja trenutna i izravna, znatan je broj pušača, čak 81 posto, koji su pokušali prestati pušiti isključivo snagom volje i nisu u tome uspjeli.

Možda će upravo zabrana pušenja, koju bi trebala uvesti nova vlada, biti poticaj mnogim pušačima da lakše odbace ovaj porok.


U Hrvatskoj je svaki drugi pušač pokušao prestati pušiti

‘Mislim da je taj zakon predviđen protiv pušenja, a ne protiv pušača. No prije svega dobro će doći nepušačima koji su prisiljeni udisati dim i sve više obolijevaju od pušačkih bolesti. Mladi ali i zaposlenici u ugostiteljskim objektima također su prisiljeni udisati dim u svoje radno vrijeme’, rekla je dr. sc. Nevenka Blažić-Čop, voditeljica Odjela vaskularne neurologije Klinike za neurologiju i voditeljica Centra za poboljšanje kakvoće življenja KB ‘Sestre milosrdnice’, dodajući kako godišnje u svijetu umire pet milijuna ljudi od posljedica pušenja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2006. godinu, u Hrvatskoj je 27,4 posto svakodnevnih pušača koji godišnje popuše oko 1.700 cigareta.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da od bolesti vezanih uz pušenje umre 17,7 posto bolesnika ili godišnje oko 8.800 ljudi. Smatra se da puši svaka treća odrasla osoba, a od bolesti vezanih uz pušenje umre svaka peta umrla osoba.

Možda upravo zbog poražavajući svjetskih podataka međunarodne ankete pokazuju da većina pušača pozdravlja nove zakonske mjere. Naime, oko 80 posto pušača želi prestati pušiti.

‘Pušačima koji se odluče prestati pušiti trebalo bi pružiti odgovarajuću pomoć, a programe odvikavanja od pušenja integrirati u zdravstveni sustav. Ljudi, naime, kada donesu odluku o prestanku pušenja, ne znaju kome se obratiti za pomoć. Zdravstveni djelatnici bi trebali pitati pacijente za pušačke navike, savjetovati ih, pružiti odgovarajuću pomoć te im tako olakšati proces odvikavanja’, rekla je Blažić-Čop.

Pušenje i mladi

Porazna je i činjenica da je prosjek godina u kojima mladi počinju pušiti 13, a čak osam od deset novih pušača su mladi.

‘Mladi toliko ne misle na zdravlje no treba im objasniti da im pušenje oduzima slobodu jer stvara ovisnost. Oduzima im ljepotu, prije dobiju bore, ispuca im koža i požute zubi. Osim toga pušenje uzrokuje smrad i prazni im džep’, objašnjava doktorica Blažić-Čop.

Na prestanak pušenja osim novog zakona pušače će možda ponukati i činjenica da svakih osam sekundi umre jedna osoba od neke bolesti izazvane duhanskim dimom.

Naime, svakim udisajem duhanskog dima u tijelo pušača ulazi više od 4.000 različitih kemijskih sredstava, od kojih 40 uzrokuje rak. Dim koji ide u zrak ima veću koncentraciju štetnih tvari od dima koji uvlači pušač. Čak jedna ili dvije cigarete mogu izazvati povišenje krvnog pritiska, ubrzanje pulsa i smanjenu cirkulaciju krvi u organizmu.

Tportal.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.