Pazin danas asocira na knjigu i avanturu, ne više na purane

2Središnji događaji ovogodišnje pazinske kulturno-turističke manifestacije “Dani Julesa Vernea” održat će se u subotu 29. lipnja. Iako se najavljuju s rednim brojem 16, ovogodišnji su Dani zapravo petnaesti po redu – broj 13 bio je preskočen, a do danas se već zaboravilo je li to bilo zbog praznovjerja ili pukim slučajem. Kako god bilo, u “realnom” brojanju, “Dani Julesa Vernea”, koje je svojevremeno američki Lonely Planet uvrstio među deset najatraktivnijih hrvatskih ljetnih festivala, slave mali jubilej, što je prigoda da se podsjetimo kako je sve počelo.

Jedan od začetnika ove manifestacije je Radenko Sloković, tada direktor Turističkog ureda grada Pazina (danas Središnje Istre). “Gotovo da više nema ozbiljnog tiskanog pa ni virtualnog teksta koji Pazin ne spominje u kontekstu Julesa Vernea, a nama turističkim radnicima je najdragocjenije što su tu vezu u međuvremenu obradili svi relevantni tiskani turistički vodiči koji govore o Pazinu. Ako promatramo samo hrvatsku javnost, gdje su prije petnaestak godina purani bila prva asocijacija na Pazin, možemo konstatirati da što zbog žalosnog kraja lokalne proizvodnje purana, što zbog naših aktivnosti, danas Pazin nudi čitav niz drugih asocijacija: od asocijacija na knjigu, na pisanje, pisce, inspiraciju, avanturu, znanstvenu fantastiku, med, boće… Ne mogu tvrditi, jer istraživanja o tome ne postoje, ali asocijacija na Julesa Vernea je sigurno jedna od najčešćih”, ovako Sloković ocjenjuje utjecaj te zanimljive manifestacije na imidž Pazina u današnjici.

Neobična putovanja

Dok su tijekom prvih dvanaest godina manifestaciju uglavnom organizirale pazinske udruge, u posljednje tri godine u organizaciju Dana Julesa Vernea u značajnoj se mjeri uključila gradska uprava, a veza Pazina i Julesa Vernea kroz njegov roman “Mathias Sandorf ” uspješno se obrađuje i kroz županijski projekt Istra inspirit. Kad se 1998. godine počinjalo s pazinskom “pričom” o Julesu Verneu i Mathiasu Sandorfu, u Pazinu se osim po ulici Julesa Vernea koja se od Kaštela uspinje uz Buraj (a takvo ime je dobila 1992. godine) ni po čemu drugome nije moglo vidjeti da je jedan od najslavnijih svjetskih pisaca pisao o ovom gradu.

Danas već postoji mural s likom Julesa Vernea koji krasi jedan zid u ulici 25. rujna, te brončani medaljon Julesa Vernea na tzv. “Zidu prijatelja Pazinske jame”, o Julesu Verneu govori i jedan pano na poučno pješačkoj stazi kroz Pazinsku jamu, a uskoro bi trebala biti uređena tzv. “soba Julesa Vernea” u Kaštelu. Turistička zajednica također iz godine u godinu obogaćuje svoju ponudu “neobičnih putovanja” objedinjenih na adresi www.julesvernedays.com.

“Današnji Dani Julesa Vernea su nešto novo i drugačije i ne mogu se usporediti s onim što se radilo prvih deset godina. Kad smo počinjali, Pazinska jama je još uvijek bila opterećena zagađenjem, stoga smo svjesno kroz manifestaciju dosta radili i na podizanju ekološke svijesti. Kostimirani dio manifestacije, sa čime smo započeli među prvima u Istri, svjesno smo tada ograničili na lokalnu publiku, jer bi bilo u najmanju ruku nepristojno pozvati nekoga u goste u onakvu Pazinsku jamu, i u onakav Pazin. Stoga se i nismo previše promovirali izvan Pazina. Zapravo i nismo imali sredstava za ikakvu promociju jer je budžet manifestacije tada iznosio prosječno 12.000 kn godišnje. To nas je međutim, natjeralo da razmišljamo poduzetnički te smo započeli s organizacijom niza neobičnih putovanja, od kojih je svako imalo neku svoju publiku, od posjeta podzemlju Jame, do porodičnog izleta Stazom Matijaša Sandorfa Pazin-Lim-Rovinj, od utrke Put oko Pazina u 80 minuta do viktorijanske večere u pazinskom Kaštelu.

Pazinska jama

Na tom će se konceptu raditi i dalje. Sada kad u Pazinu imamo i dvije agencije sposobne za organizaciju i registrirane za daljnju prodaju takvih turističkih proizvoda, vjerujem da će mnoga od tih putovanja nakon promocije na Danima Julesa Vernea nastaviti život tijekom većeg dijela godine, kao što je to slučaj sa Zip-lineom, koji je u ovom trenutku najbolji primjer”, rezimira Sloković.

Generaciji pazinskih speleologa iz 1970-ih godina upravo je Verneov “Mathias Sandorf ” bio inspiracija za istraživanje Pazinske jame, koje je, s rezultatom u otkrivanju podzemnog Mitrovog jezera, provedeno 1975. godine, ali nikad kasnije u takvom opsegu. Kasnija manja istraživanja, dok je pročistač otpadnih voda još bio u izgradnji, koncentrirala su se na nezagađene dijelove ponora, pa su tako na glavnoj stijeni iznad ulaza u podzemlje otkrivena trideset i dva neistražena otvora, a nakon istraživanja prvih desetak otkriveni su do tada nepoznati sifoni u Zelenoj pećini, vjerojatno prvotnom ponoru Pazinske jame. “Danas bi, nakon što već pet-šest godina u Jamu ponire pročišćena voda, vjerojatno bilo moguće ponoviti akciju ronjenja iz 1975. i bit će mi drago ako budem u prilici pomoći. Vjerujem da se i u današnjoj generaciji speleologa krije neki novi Matijaš Sandorf ili barem Drago Opašić Billy”, optimističan je Sloković.

U kulturnoj strategiji Grada Pazina postoji i “julesverneovski segment”, no ova tema svakako zaslužuje biti osloncem i neke buduće pazinske turističke razvojne strategije. U to treba, smatra Sloković, uključiti ne samo Pazinsku jamu, već i čitavu dolinu Pazinčice, sve to treba promotriti kao cjelinu i tu cjelinu prihvatiti kao najveću komparativnu prednost Pazina. Zatim bi trebalo smoći snage urediti Jamu tako da bude dostupno i njeno podzemlje, a Pazinčicu da teče veći dio godine “barem desetinom snage umjetne rijeke u Gardalandu”.

Inspirit Junior

Tada ćemo, nada se Radenko Sloković, “imati jedinstveni proizvod kojeg nitko neće moći kopirati, a koji će još mnoge autore inspirirati. Naša će neobična putovanja inspirirana Julesom Verneom, ali i drugim autorima tada moći trajati skoro čitave godine”.

Do takve budućnosti, u koju će trebati i malo više uložiti, pazinski Dani Julesa Vernea postupno će se produkcijski “podizati”, a što nas čeka na ovogodišnjima, 29. lipnja, saznajemo od Ranke Šepić, savjetnicom za vođenje projekata i manifestacija u pazinskoj gradskoj upravi. “Ovogodišnje Dane Julesa Vernea posvećujemo djeci i mladima. Na to nas je motivirala činjenica da se djela Julesa Vernea nalaze u osnovnoškolskoj lektiri i mnoge su generacije odrastale i još uvijek odrastaju na avanturama njegovih likova. S druge pak strane, u čitavoj Istri gotovo da i ne postoji festival posvećen djeci a znamo da su djeca zahtjevna ali i vrlo zahvalna publika. Također, veći dio gostiju na području središnje Istre čine obitelji sa djecom do 12 godina pa se na taj način prilagođavamo i turističkim potrebama ovoga kraja”, najavljuje Ranka Šepić.

Detaljan program još je u izradi, no zasad se zna da će na tragu dugogodišnje izvrsne suradnje s gradskim udrugama i institucijama biti ponuđene brojne igre, radionice ali i predstave na kojima će se čitavo poslijepodne moći zabavljati djeca različitih uzrasta.

Jules Verne, ne jadi se

U starom dijelu grada djeca i njihovi odrasli pratitelji moći će se uključiti u avanturističke igre poput Lova na skriveno blago i u Pazinu već popularne “Jules Verne, ne jadi se”, ali i naučiti neke stare tradicionalne dječje igre. U Dječjem kutku kapetana Nema koji je već tradicionalno smješten u parku odvijat će se interaktivne radionice izrade kostima i pričaonice za najmlade, na ulicama će se odvijati kratke kazališne predstave a u Kaštelu će se uz tradicionalnu inscenaciju ulomaka iz romana Mathias Sandorf ponuditi i novitet iz programa Istra Inspirit pod nazivom Inspirit Junior. Atraktivnu kulisu čitavoj manifestaciji činit će doživljaj staroga dijela grada uz više od stotinu kostimiranih sudionika u odjeći 19. stoljea, a različitim popratnim sadržajima čitavo popodne moći će se zabaviti posjetitelji i slučajni prolaznici.

Tako će se 29. lipnja u Pazinu Julesa Vernea naći i svirači, ulični zabavljači, atraktivni prodajni i promotivni štandovi, a za večernje sate najavljuju se koncerti izvrsnih i sve poznatijih pazinskih bendova.

glasistre.hr

Izvor fotografija: Dani Julesa Vernea – Jules Verne days (Facebook)

18 komentara na “Pazin danas asocira na knjigu i avanturu, ne više na purane”

  1. Max napisao:

    Gluposti, ovaj je tekst izraz bijesa prema Istra inspiritu i Istra Fanstasy parku. Gospoda okupljena oko JV cluba učinila su sve da se klub rasformira, da su imali znanja i volje, ponajprije volje za suradnjom mogli su pokrenuti mnoge stvari. Lanjski Dani Julesa Vernea pokazali su da je projekt propao. Umjesto da se D.Š i R.S. inatite prema ostatku svijeta uključite se, prihvatite suradnju i mnoge se stvari mogu realizirati. Ovakvi kakvi ste sada svima idete na živce i svaki put kad se negdje pojavite zauvijek za sobom zatvorite vrata.

  2. Davor napisao:

    ????? Gdje si to zaboga u ovom tekstu pronašao?

  3. Ma anonimni čitaoče Max, gdje ti tu vidiš “izraz bijesa prema Istra inspiritu i Istra fantasy parku”? Jedeš lude gljive? Ja osobno oba projekta podržavam,i pomogao sam oko oba koliko sam stigao, a nisam bijesan ni na koga, odakle ti to? Gdje ti u ovom pozitivnom tekstu nalaziš te negativnosti da mi je znati? Svašta.

    1. Max napisao:

      Tada ćemo, nada se Radenko Sloković, “imati jedinstveni proizvod kojeg nitko neće moći kopirati, a koji će još mnoge autore inspirirati. Zna se kome je to upućeno :)
      Osim toga Pazin je po JV i knjigama najpoznatiji na području od Gračišća do Trviža i od Svetog Patra do Cerovlja.

      1. :-)isprva nisam htio dalje komentirati,ali mi je naknadno sinulo tko bi mogao biti “pobješnjeli Max” i što to njega tišti i zašto ga je ova rečenica pogodila, pa da ga umirim: dragi moj Max, to uopće nije bilo upućeno tebi i onome ča ti delaš, nije mi bilo ni na kraj pameti, ako ti treba pomoć – tu sam,dođi osobno, nemojmo se igrati pokvarenog telefona.

        1. Max napisao:

          Najbolja pomoć Pazinu bit će ukidanje Turističke zajenice središnje Istre i osnivanje Turističke zajednice Grada Pazina. Još kada bi se politika makla iz toga, ona IDSta koja je imenovala sadašnjeg šefa TZSI stvari bi mogle krenuti na bolje. Sprega RS&DŠ koristeći Glas Istre dosta je napravila gluposti, ali ne i za sebe.
          Dajte dečki maknite se, ali prije toga iskreno kažite zašto je nestao Jules Verne klub, pa će svima biti jasno s kim imaju posla.

  4. barba napisao:

    Pazin je poznat po JV samo u svijetu autora teksta. Pazin je i dalje poznat po puranima, onima koji su kao i mnogi drugi postali žrtve lošeg gospodarenja… Da je Pazin poznat po nečemu ljudi bi to konzumirali – a JV u Pazinu se ne konzumira, čak ni onaj jedan-dva dana godišnje. Svaka čast na zalaganju, ali ovakva samohvala je debelo pretenciozna za moj gušt.

  5. ĆO napisao:

    Pazinu bi bilo sigurno puno bolje da se i dalje prepoznaje po PAZINSKIM PURANIMA .

    1. libero napisao:

      Da, sigurno, bolje da je poznat po klanju nego po pisanju.

      1. lala napisao:

        Po kakvom i čijem je to pisanju poznat Pazin?
        Da je purana ne bi bilo gladi, a knjige možeš uvijek posuditi u knjižnici

        1. libero napisao:

          Problem gladi se neće rješiti s puranima, evo jednog zanimljivog teksta na temu hrane: http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/buducnost-hrane-je-u-divljini , a poznat je po pisanju Julesa Vernea, za početak.

        2. Sosa napisao:

          Lala, koliko knjiga pročitaš godišnje? Koliko si knjiga uopće pročitao u životu?

  6. ekome napisao:

    Ja osobno nikad nisan bi na danima JV, niti sličnin manifestacijama jer me to baš i ne zanima, nije moj đir. Ali apsolutno podržavan i Davora i Radenka i sve ostale da delaju sve te događaje i dalje, da se nešto dešava, da se ne obaziru na provokatore, pa ki voli – nek izvoli. Sve ostalo je jal, jad i bijeda.

  7. Zvonimir Blažević napisao:

    Usporedba ne-proizvodnje purana i kulturno turističke manifestacije DJV nije primjenjiva u ovom primjeru.
    Autor ovog priloga na Ipazin je trebao dati informaciju o početnoj fazi osmišljavanja ovog i sličnih programa.
    Riječ je o periodu 1987. – 1989.
    Tada smo osnovali Turističko društvo Pazin (prvo tog profila nakon 1945.) Potom smo 1988. otpočeli s realizacijom stvaranja turističkog proizvoda pazinštine: Pazinska jama, koju je trebalo očistiti, uviti u veo misterije, stvoriti priču. Modelirati u proizvod koji ćemo prodavati.
    Međutim, ubrzo su se nametnuli pojedinci koji su profilirali sve to u priču o književnicima dovedenim sa strane. Danas je to priča koja ne prodaje proizvod – proizvoda nema. Zainteresirani za ovo što se danas nudi nisu kupci. Manifestacija ovog profila mora biti sufinancirana – iz raznih izvora, služi sama sebi – pojedincima.
    Pozitivan primjer je otvaranje Zip line našega Luke i tima uz njega. Njima treba dati i nadzor nad šetnicom kanjonom PJ i time im omogućiti oblikovanje cjelovite ponude jednog turističkog proizvoda – zaštićenog objekta prirode Pazinska jama.
    Potražite blog.. Moj potok na TZ Pazin pod naslovom: “20 godina od akcije Pazin- Jama – ekologija – Moj potok”.
    Najveća volonterska akcija u poznatoj povijesti Pazina (1988.-1989.)
    Odrađeno je 3.000 sati u 6 mjeseci, 288 sudionika, vrijednost radova tadašnjih 100 milijardi starih dinara.
    Sve poklonjeno svom gradu – Pazinu.
    S poštovanjem
    Zvonimir

  8. ĆO napisao:

    Dragi Zvonimire, kao prvo naslov je jako neukusan pa tako izaziva reakciju. Naravno da nisam protiv kulturnih i sl. događaja ali i dalje (čitajući naslov) tvrdim da bi puno Pazinaca kao i Sv.Petaraca bilo puno sretnije da je Pazin prepoznatljiv i dalje po puranima.Na koncu te kult.događaje plaćaju djelom i porezni obveznici. Kruha i igara nikad dosta. Mi bi prodavali svakakve proizvode (bez puno truda), tako i jamu koja se ne održava, koja nema jedan koš na izlazu, koja nema frižider s pićem, čija kućica nije farbana dugo,gdje je zasađeno cvijeće nepoznanica, gdje se ne mee i čisti ( na ulazi). Malo skrenuh s teme, dakle da kultura ali molim, birajte primjerenije naslove, naslove koje ne vrijeđaju ljude, naročito one koji su ostali bez posla pa ispada da je pazinski puran bio ruglo a ne nešto što je vrijedilo i čak bilo i kvalitetno.

    1. Zvonimir Blažević napisao:

      ĆO, ne mogu napisati dragi ĆO, ne znam tko se skriva iza tog pseudonima.
      Drago mi je da i dalje na Ipazin ima odaziva na ove životne teme.
      Ovaj tekst je dobro došao da dobijemo priliku za komentare i u širem kontekstu.
      Vidim da se slažemo oko detalja koji su spomenuti u tekstu i komentarima.
      Tragedija je ovo što nam se dešava. Privreda – “mrtva” je. Proizvodnja, usluge su na minimumu preživljavanja. Gradska uprava manevrira s milionskim minusom. Pokrivanje troškova ovako obimnih programa za “široke narodne mase” ?
      Purani su nestali iz vizit karte Grada, kao prije toga i tekstil, tapete, plastika, drugo.
      Naslov – usporedba purana i kulturnih i drugih manifestacija može se s druge strane tumačiti i kao težnja autora da izazove reakciju nas, publike ?
      “Zakon” je osmisliti proizvod koji možemo ponuditi i naplatiti. Osigurati radna mjesta, itd.
      Time smo se mi rukovodili u realizaciji naše akcije PJ ’89. Cijeli Pazin je bio uz nas, htjeli smo imati svoj proizvod koji osigurava kakav takav prihod, radna mjesta. Porast prometa uslužnih djelatnosti. To je bilo to što smo mogli mi učiniti za naš grad, naše prijatelje.
      Mislim da Ipazin treba imati otvorenu stranicu za ovakve teme…

  9. vajkkontra napisao:

    KI NIMA PAMETNIJEGA POSLA SE PREPIRE A PAZIN JE POZNAT PO SVOJOJ NEPREPOZNATLJIVOSTI I TOČKA

  10. bam napisao:

    jel se mogu ona djeca koja piju u dječjem igralištu na starom trgu premjestit negdje drugdje, ili pit u doba kad se ne igraju djeca, i pokupit smeće sa sobom… imate toliko boljih mjesta u gradu za pit. odrastite već jednom. punk je odavno mrtav. mogao bi im gradonačelnik osigurat jednu prostoriju u vojarni, ili recimo da osnuju udrugu “pijem pivo iz marketa na klupici u parku i trućam idiotarije”. zar ne postoji neki zakon protiv toga. mislim, ne smeta mi da piju, to je njihovo pravo, ali zašto do vraga na dječjem igralištu.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.