Prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stambenog fonda, koji su objelodanjeni u srijedu, mogli bi, između ostalog, bitno utjecati na predstojeću promjenu granica gradova i općina, odnosno na stvaranje većih regija umjesto dosadašnjih županija.

Iako su preliminarni rezultati još uvijek podložni promjenama, što je potvrdio i ravnatelj Državnog zavoda za statistiku dr. Ivan Kovač, posve je jasno kako će ih stručnjaci za javnu upravu, koji stoje iza postojećih prijedloga za teritorijalni preustroj cijele zemlje, uzeti u obzir prilikom izrade konačnih prijedloga spajanja općina i gradova u veće administrativne jedinice.

– Čekali smo te rezultate i oni će morati utjecati na budući preustroj, potvrdio je dr. Ivan Koprić, šef Instituta za javnu upravu, gdje je izrađen jedan od prijedloga nove podjele države.

– U svakom slučaju, sada se može precizno izraditi prijedlog da se zemlja podijeli na pet regija, od kojih bi svaka imala najmanje 800 tisuća stanovnika, napominje Koprić.

Pula s okolicom veća od Velike Gorice

Cilj teritorijalnog preustroja zemlje – koji je višestruko najavljivan u Banskim dvorima i na Pantovčaku – dokidanje je broja od 429 općina, 126 gradova i dvadeset županija, kojima treba pridodati i grad Zagreb – te racionalizacija troškova javne uprave. Deklarativno, s time su se složili premijerka Jadranka Kosor, ministar uprave Davorin Mlakar, ali i predsjednik Republike dr. Ivo Josipović, koji je prije nekoliko mjeseci u svom uredu primio predstavnike Ekonomskog instituta koji su napravili posebnu strategiju preustroja države.

Tom se prilikom moglo čuti kako će rezultati popisa – koje smo upravo dobili – biti ključni za odluku o spajanjima i ukidanjima pojedinih jedinica lokalne samouprave. Istarska županija, u kojoj su malobrojni gradovi i općine tradicija, u predstojećem će se teritorijalnom preustroju naći pred novim izazovima.

Najmanja istarska općina Lanišće ima tek 327 stanovnika, dok manje od tisuću žitelja imaju Oprtalj (852), Lupoglav (935), Grožnjan (733) i Funtana (924). Granicu od tisuću stanovnika jedva prelaze Bale (1.129), Motovun (1.001), Sveti Petar u Šumi (1.067), Sveti Lovreč (1.017) i Vižinada (1.155), a i ostale istarske općine nisu velike i brojne. Ipak, općina Medulin s 6.522 stanovnika ima više žitelja od gradova Buja (5.127), Buzeta (6.105), Novigrada (4.328) i Vodnjana (6.144).

Javnost je upoznata s dva prijedloga okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave i stvaranja hrvatskih regija. Prvi je prijedlog napisan u Institutu za javnu upravu u sklopu projekta što ga je vodio Koprić, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta. U njemu se predlaže podjela na pet regija – Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebačka regija. Niti jedna ne bi imala manje od 800.000 stanovnika. Regiju Primorje i Istra sa sjedištem u Rijeci činile bi Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka i Ličko-senjska županija te zapadni dio Sisačko-moslavačke županije. Time bi se granice Istre pomaknule do – Siska.

Preustroj je nužnost

– Očito je da trenutno ne postoji politička volja da se ide u teritorijalni preustroj, ali to će se pokazati kao nužnost. Doduše, riječ je o sporom procesu. Najprije bi se mogle formirati regije, to je najlakši dio posla. Zatim slijede općine i gradovi, objašnjava Koprić.

Prijedlog Instituta za javnu upravu objelodanjen je u proljeće 2010. pod pokroviteljstvom ministra uprave Davorina Mlakara. Šest mjeseci kasnije dr. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta prezentirala je njihov prijedlog preustroja zemlje u Uredu predsjednika. Ekonomski institut predložio je spajanje dvadeset županija u sedam regija. Istarska i Primorsko-goranska županija pretvorile bi se u regiju Istra, Primorje i Gorski kotar sa sjedištem u Rijeci.

Stručnjaci Ekonomskog instituta tvrde da bi nove općine trebale imati najmanje 2.000 stanovnika, gradovi najmanje 10.000, a veliki gradovi minimalno 35 tisuća stanovnika.

Primijeni li se taj prijedlog na Istarsku županiju – što je posve moguće s obzirom na političko pokriće koje ima – čak 19 općina bilo bi preustrojeno, kao i pet gradova koji imaju manje stanovnika od zadanog limita.

Konkretno, od 31 istarske općine, prema ovogodišnjem popisu stanovništva, manje od dvije tisuće žitelja imaju Bale, Brtonigla, Cerovlje, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Kaštelir-Labinci, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Oprtalj, Motovun, Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Pićan, Tar-Vabriga, Tinjan i Vižinada. Među gradovima kandidati za ispadanje su Novigrad, Buje, Buzet, Vodnjan i županijsko sjedište Pazin.

Naravno, riječ je o projekciji i usporedbi prijedloga Ekonomskog instituta s aktualnim rezultatima popisa stanovništva. Prijedlog Instituta za javne financije ima sličan sadržaj, te bi i njegova primjena imala snažan utjecaj na političko-administrativni krajobraz Istarske županije. (Piše Dubravko GRAKALIĆ)