Da bi zbog potreba ekosustava u ljetnim mjesecima u takvom vodotoku ostalo nešto vode, izgradit će kaskade koje bi trebale biti zamjena nekadašnjim prirodnim pučevima, malim barama

Lani je u studenom izrađen glavni projekt regulacije korita Pazinčice od mosta Dubravica do utoka bujice Novaki, a tijekom ove godine investitor – Hrvatske vode – bi trebao započeti s radovima, ali će to ovisiti o financijskim mogućnostima. Svrha radova je bolja protočnost vodotoka, a time i smanjivanje opasnosti od plavljenja područja uz vodotok Pazinčice, priopćio je Gordan Gašparović, direktor Vodnogospodarskog odjela za vodno područje primorsko-istarskih slivova u Rijeci.
O kakvim je konkretnim radovima riječ, iz šturog odgovora Hrvatskih voda nismo saznali. Uputili smo se stoga u Buzet, u Vodnogospodarsku ispostavu Mirna-Dragonja, da bismo zavirili u projekt regulacije. Tu smo, međutim, zatekli tehnički projekt bez tekstualnog pojašnjenja, pa se dolazak u Buzet pokazao gotovo promašajem. Naime, bilo kakva pojašnjenja ili odgovori mogu se dobiti samo iz zagrebačke središnjice Hrvatskih voda, a i kada stignu, uopćeni su pa je doznavanje konkretnih činjenica dugotrajno i iscrpljujuće.

Primarni zadatak sprečavanje erozije

Ipak, voditelj ispostave Aleksandar Kružić, inzistirajući na neslužbenosti, odgovorio nam je na neka pitanja u vezi s dosadašnjim i budućim radovima na Pazinskom potoku.
Uz obranu od plavljenja, glavna svrha projekta regulacije je sprečavanje erozije područja vodotoka Pazinčice. Ono će se postići oblaganjem korita i neposrednog okoliša Pazinčice kamenim blokovima. Da bi zbog potreba ekosustava u ljetnim mjesecima u takvom vodotoku ostalo nešto vode, izgradit će kaskade koje bi trebale biti zamjena nekadašnjim prirodnim pučevima, malim barama. Nakon završetka radova na dionici vodotoka od Zaričanskog mosta do Pazinskih Novaki, uslijedili bi uzvodni radovi od utoka bujice Novaki do utoka bujice Lipa kod Cerovlja, za što je zasad izrađen samo idejni projekt. Na kraju bi se regulirao nizvodni vodotok, od Zaričanskog mosta preko Zarečkog krova do Pazinske jame, saznajemo od voditelja Kružića, koji kaže da bi se potonji radovi obavili u suradnji s Turističkom zajednicom središnje Istre.
Na pitanje je li uzrok pojačanoj eroziji pokošena vegetacija oko potoka te zašto ju se uopće odstranilo, voditelj Kružić je kazao da se radi o redovnoj košnji koja traje već nekoliko godina te da se raslinje moralo ukloniti jer za bujičnih poplava sprečava brzi protok vode, što uzrokuje plavljenje.
O mogućnosti pošumljavanja okoliša vodotoka kazao je da to nije u opisu posla Hrvatskih voda. Budući da na dijelu vodotoka koji se prvi planira regulirati nisu zabilježene veće poplave osim rubnih plavljenje njiva, zanimalo nas je čemu uopće potreba za takvim radovima. Voditelj Kružić smatra da je za intervenciju dovoljna šteta koja nastaje plavljenjem njiva, a na tome se dijelu u blizini potoka nalazi i jedan plastenik. Naglasio je da Hrvatske vode ne mogu praviti razlike u regulaciji vodotoka prema trenutnom stanju okoliša koji ga okružuje. Požalio se što se u dosadašnjim novinskim tekstovima radove Hrvatskih voda nezasluženo proglasilo devastacijom, ali se i osvrnuo na jednostranost novinarskog predstavljanja problema regulacije.

Ugroženo stanište riječnog raka

Na pitanje novinara kako može očekivati objavljivanje svoje strane priče kada se službeni odgovor Hrvatskih voda može dobiti samo iz njihove zagrebačke središnjice, nije odgovorio.
U posljednjem službenom odgovoru koji je potpisao Gordan Gašparović piše da se uređenje vodotoka Pazinčice odvija temeljem plana upravljanja vodama koji donosi Upravno vijeće Hrvatskih voda. Napominje također da se u pripremi i donošenju planskih dokumenata nastoji osigurati »dobro stanje voda i s vodama povezanih ekosustava«. Usto, s projektom i planiranim radovima, ističe Gašparović, od početka je bilo upoznato Sportsko ribolovno društvo »Pazinčica« koje upravlja ribljim fondom na tom dijelu vodotoka Pazinčice. Navodi se da je ono bilo suglasno s takvim načinom uređenja tog dijela vodotoka, te je »izrazilo želju da se na taj način nastavi i dalje«.
Podsjetimo, lanjskog srpnja izvještavali smo o negodovanju dijela stanovnika Cerovlja zbog, kako su kazali, pretvaranja prirodnog potoka u kanal. Negodovanje većeg broja stanovnika tada je potvrdio cerovljanski načelnik Mirko Opašić, koji je također izrazio bojazan zbog mogućeg smanjenja životinjskog fonda, dok je predsjednik TZ-a središnje Istre Renato Krulčić radove smatrao neprimjerenim. Udruga Zelena Istra u kolovozu je prijavila inspekciji zaštite prirode moguću devastaciju Rakova potoka i utjecaj na stanište riječnog raka. Krajem kolovoza inspektorica Ivanka Jelenić obavila je očevid s odgovornom osobom iz Vodnogospodarske ispostave Mirna-Dragonja, a krajem listopada s predstavnicima Nature Histrice.
Na osnovi stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode buzetskoj Vodnogospodarskoj ispostavi Mirna-Dragonja naloženo je provođenje privremenih mjera zaštite prirode te je poslana prijava županijskoj vodopravnoj inspekciji. Također, u tim je izvidima inspektorica prikupila osnovne podatke o staništu riječnog raka te preporučila provedbu sveobuhvatnog i multidisciplinarnog istraživanja koje bi rezultiralo trajnim mjerama zaštite staništa riječnog raka, ali i šire zaštite prirode u zoni utjecaja.

Anđelo Dagostin
www.glasistre.hr