Pazinka: Od tvrtke s 1700 zaposlenih do nestanka
Tekstilno poduzeće Pazinka osnovano je 1958. godine, a na vrhuncu poslovnog uspona 80-ih godina zapošljavala je više od 1700 radnika. Pretvorba i privatizacija 90-ih doveli su do stečajnoga postupka i privatizacije u dijelovima tijekom 2003. godine, odnosno nestankom tvrtke.
Za kupnju Pazinke provedeno je više natječajnih krugova, u kojima je ponuda belgijskih ulagača Lacosales B.V B.A. koji su se obvezali zadržati sve radnike, podmiriti dugove i uložiti u razvoj opstruirana na razne načine od strane uprave i lokalne vlasti, koja je ‘navijala’ za izvjesne talijanske ulagače. Privatizacijska trakavica tijekom koje je poduzeće sve lošijim poslovanjem završilo u stečaju rezultirala je prodajom imovine poduzeća tvrtki Matatia & CO.S.n.c. iz Trsta vlasnika Mate Vekića za 12 milijuna DEM, što je poništio Visoki trgovački sud zbog neutvrđivanja pitanja koja se tiču kupoprodajnih uzajamnosti s Italijom, nakon čega je imovina u dijelovima prodana za 5,7 milijuna eura poduzećima Ziche iz Zagreba, Promet-trans iz Pule, Reginex i MB Gumi protektor i trgovina iz Pazina, Pazin textiles iz Zagreba te Valis iz Umaga.
Belgijski tekstilni holding predao je tužbu međunarodnom sudu u Bruxellesu, potražujući od hrvatske države gotovo 4,5 milijuna maraka na ime troškova, gubitaka u poslovanju, kleveta i šteta nanesenih ugledu u kojem su kao krivci posebno apostrofirani Hrvoje Vojković i Ivan Jakovčić, ali nije poznato kako je proces okončan. Također, nije usvojen prijedlog Dina Debeljuha u vrijeme koalicije šestorke da se osnuje saborsko Istražno povjerenstvo koje bi ispitalo okolnosti privatizacije Pazinke. Na dan otvaranja stečajnog postupka bilo je 667 zaposlenika, a u vrijeme rasprodaje imovine bilo ih je 400.
Ostatak članka u kojem se spominju ostale istarske tvrtke pročitajte na Ipressu
3 komentara na “Pazinka: Od tvrtke s 1700 zaposlenih do nestanka”
Komentiranje je onemogućeno.
To je samo jedan dokaz da našom državom od 90-ith do danas upravljaju
banditi i lopovi.
Vjerojatno, ali to je samo dio uzroka. Ostatak je pokazatelj da je gospodarstvo/ekonomija osamdesetih u mnogim tvrtkama bila dobrim dijelom umjetna, tržišno nerealna i dugoročno neodrživa. Gotovo svaki djelatnik bivše Pazinke, ne samo oni iz uprave će potvrditi da onakva Pazinka s onoliko radnika, s onim načinom rada (onakvom opremom i fiksnim troškovima) ne preživjela ni da je ostao isti sustav, i da su problemi bili na vidiku i prije devedesetih.
Pazinka je imala budućnost dok je umjesto ekonomista nisu preuzeli tada budući političari koji su kao članovi nadzornog odbora kumovali privatizaciji na hrvatski način. Provjeri si to malo “Rohatinski”