Uz Pazinsku jamu najzanimljivija prirodna atrakcija doline Pazinčice – Zarečki krov, nije označena putokazom pa turisti u unutrašnjoj Istri vrlo teško pronalaze glavno ljetno odmaralište Pazinaca. Zašto nema putokaza, upitali smo v.d. direktora Turističke zajednice središnje Istre Radenka Slokovića.
– Svojevremeno se na okruglom stolu o budućoj turističkoj orijentaciji Pazina zaključilo da će se Pazinska jama prepustiti turistima, a dolina Pazinčice Pazincima. Pritom bi se zaradom od Jame održavala dolina Pazinčice koja bi funkcionirala kao rekreacijska zona. Stoga smo odlučili ne postaviti putokaze, barem dok se ne uspostavi sustav koji će preuzeti odgovornost za održavanje Zarečkog krova. TZ sa sadašnjim primanjima ne može preuzeti tu ulogu, kaže Sloković.
Ako se u budućnosti ne bude mogao spriječiti masovniji dolazak turista na pazinsko izletište, trebat će postaviti kriterije prema kojima bi se Zarečki krov očuvao, pri čemu bi korist imali i vlasnici okolnih zemljišta te šira zajednica, smatra Sloković.
Otpor prema komercijalizaciji Zarečkog krova još je veći u građana koji ovu lokaciju, osim za kupanje, koriste za dokolicu i rekreaciju. Puls javnosti možda najbolje prikazuje anketa na jednoj internetskoj stranici u kojoj je većina glasača odbila prijedlog da se na Zarečki krov postavi obična drvena splav. Naime, Pazinci su vrlo brižljivi prema svom prirodnom biseru. Dokazali su to nebrojeno puta prethodnih godina velikim odazivom na ekološke akcije, ali i savjesnim odnosom prema pazinskoj Niagari.
I bez komercijalizacije preostaju dugogodišnji problemi s isušivanjem potoka zbog brojnih crpki za poljoprivredu. Virovi nizvodno od Zarečkog krova u kombinaciji s crpkama zaslužni su za često isušivanje korita. Da bi se ljeti za kupanje mogao koristiti nekad popularniji, a danas gotovo zaboravljeni Pazinski krov, u planu je zatrpavanje virova.
Problemi s utjecanjem nepročišćene kanalizacije proteklih godina drastično su smanjeni spajanjem na gradski pročistač, međutim i dalje se iz oborinske kanalizacije pojedinih tvrtki ispušta zagađena voda. No, taj se problem više odnosi na okolicu Pazinske jame. U novije probleme spadaju jureći džipovi turističkih agencija s obale koje, kao na kenijski safari, vode turiste u unutrašnju Istru bezobzirno uništavajući putove i okoliš te pritom dovodeći u opasnost domaće izletnike, među kojima su i djeca.
Rješenje kojim bi se zadovoljilo održavanje Zarečkog krova i doline Pazinčice, ali bez komercijalizacije koja nužno dovodi do devastacije i otuđenja, možda nudi razvijanje projekta TZ-a središnje Istre »Dolina mlinova« koji je nedavno na natječaju Ministarstva turizma dobio 60 tisuća kuna, a koji bi uskoro trebao biti javno predstavljen. Radi se o projektu koji za cilj ima poboljšanje rekreativno-poučne staze od Pazinske jame do Zarečkog krova uz vodotok Pazinčice. U dugoročnom je planu i obnova starog mlina čime bi staza postala zanimljiva turističkim, ali i školskim ekskurzijama. Ako projektu pridodamo obnovu starih kupališta, izgradnju speleokampa, Kuće pisaca, žičare nad Jamom te njenu iluminaciju, osuvremenjivanje sadržaja u Kaštelu – dolina Pazinčice mogla bi postati i mnogo više, svojevrsni rekreativno-turistički lungomare ili bolje reći lungofiume.

Anđelo Dagostin
www.glasistre.hr