Državni arhiv u Pazinu drži oko pet tisuća dužnih metara arhivske građe u tri spremišta, koja su nakrcana, a metalne police se protežu doslovno od poda do stropa, pa i na stepenicama.

Od njegova osnivanja u Pazinu 1958. pod nazivom Istarski arhiv Pazin vrlo se malo u arhiv ulagalo. Prvo je bio smješten u dijelu Kaštela, od 1965. je radio u zgradi nasuprot Kaštelu gdje je sada spremište i dio ureda, dok od 1980. djeluje u obnovljenoj zgradi Prve hrvatske državne gimnazije u Pazinu.

Najstarija građa u arhivu je iz 12. stoljeća. Inače se ističe i po to tome što ima najstarije matične knjige u Hrvatskoj. Što se sve nalazi u njihovim spremištima, ni u arhivu ne znaju. To je pravi rudnik za istraživače i znanstvenike.

Iako bi, po zakonu, trebali preuzimati arhivsko gradivo 30 godina nakon nastanka, to ne čine još od 1970-ih godina jer ga nemaju gdje pohraniti, saznajemo od ravnatelja dr. Emila Orbanića. U njegovom su programu, a na bazi kojeg je lani reizabran, adaptacija i uređenje novog spremišta u bivšem vojnom skladištu u Bertošima.

I u dijelu Kaštela, građevini iz 10. stoljeća, nalazi se dio građe, no smještena je u neadekvatnim uvjetima – velike su oscilacije temperature, puno vlage, a strop se urušava.

Državni arhiv pokriva 408 kategorizirana stvaratelja, među kojima su Istarska županija, gradovi i općine, osnovne i srednje škole, bolnice, muzeji te niz tvrtki poput Adrisa, Uljanika ili ugašene Pazinke, ali i porečka i pulska biskupija te sve župe, kao i neke udruge poput Čakavskog sabora.

Za adaptaciju i dogradnju bivšeg vojnog skladišta u Bertošima je napravljen idejni projekt, a treba raspisati javnu nabavu za glavni projekt što bi koštalo stotinjak tisuća kuna. Zato će se arhiv prijaviti na natječaj za sredstva Ministarstva kulture.

glasistre.hr