Pazinski folkloraši i Veja nastupili na manifestaciji Gunjci i pišćaci u Marušićima

Već dvanaestu godinu u Marušićima se održava vrijedna kulturna manifestacija “Gunjci i pišćaci”, u prilog revitalizacije glazbeno-plesne tradicije tog dijela Istre. Gunjci (gunci) i pišćaci su glazbeni sastavi čiju osnovu tvore gudački instrumenti, violina i bajs. Ova vrsta glazbe tradicija je središnje i sjeverozapadne Istre (Bujština, Buzeština, Pazinština, slovenski dio Istre…). Popularnost tih sastava počela je rasti krajem 18. stoljeća, kada su se pojavljivali i putujući svirači. Tijekom vremena, zvuk gunjaca i pišćaca obogaćivao se uključivanjem i drugih instrumenata, u prvo vrijeme klarineta i kornete, a kasnije dijatonske harmonike triestine.

S violinom ima 400 godina

Takvi su sastavi bili obavezna glazbena pratnja u svadbenim i karnevalskim povorkama, ali je njihova uloga prvenstveno bila sviranje za ples. Poslije Drugog svjetskog rata tradicija gunjaca i pišćaca malo je zamrla, no nije sasvim prekinuta. Danas tradiciju nastavljaju suvremeni gunjci i pišćaci, svirači na tradicijskim glazbalima. Ove godine u Marušićima je nastupilo 17 grupa, od kojih su neke već ustaljene i sudjeluju na sličnim manifestacijama po Istri, dok su se mnoge formirale neposredno prije nastupa. Došli su mnogi svirači iz cijele Istre, dijela Slovenije te česti gosti iz Trsta, uglavnom ljudi porijeklom iz okolice Marušića i obližnjih istarskih krajeva. Pazinsko folklorno društvo predstavljali su Alanis Lušetić i Marko Pernić u karakterističnom sastavu gunjaca svirajući na violin i bajs.

U glavnim su ulogama bili violina, harmonika i bajs, a zasviralo se i na organić, klarinet pa i uz gitaru, iako ne spada u ovaj niz i tradiciju. Odjekivali su Marušićima zvuci koji prate stare istarske plesove, polke, valcer, manfrinu, cotić, šaltin… Došli su svirači, uz domaće iz Marušića i okolnih mjesta, iz Pazina, Izole, Trsta, Sv. Bartula, Sovinjaka, Buzeta, Lovrečice, Babića, Roča… Mnogi od njih ne propuštaju takve manifestacije po Istri, naročito gdje se čuje glas violine, bajsa i harmonike. One najstarije sudionike predvodili su 92-godišnji Štefan Hrvatin iz Izole, koji kaže da on i violina imaju 400 godina, te dvije godine mlađi Berto Pucer Macul, možda najstariji istarski svirač bajsa i jedan od prvih članova legendarnog sastava Kras.

Plesalo se na tavolcu

Oni koji tek dolaze, a sve su češći na ovakvim smotrama bili su harmonikaši 12-godišnji Dorian Brečević iz Lovrečice i godinu starija Vanesa Jakac iz Buzeta. Svirali su i pjevali Dante i Anita, a zajednički nastup 50-ak sudionika označio je kraj još jedne marušićanske kulturne manifestacije koja sve više privlači sudionike, a zamjetna je i viša razina kvalitete u odnosu na početke. Kao gosti ove su godine nastupili članovi Hrvatskog kulturnog društva Istra iz Pirana s koreografijom splitskih plesova. Sviralo se do kasno u noć nakon službenog dijela, plesalo se na tavolcu, drvenom podu, podsjetniku nekadašnje tradicije. Organizatori manifestacije su KUŠD “Bratstvo” iz Marušića, koje ove godine slavi 70 godina postojanja, Mjesni odbor Marušići, POU i TZ Buja. Večer su priveli kraju poznati pazinski glazbenici okupljeni u etno skupinu Veja, koji su u skoro dva sata programa odsvirali i plesni i glazbeno-istraživački repertoar.

Biciklijada po Kornariji

Tradicionalna fešta u Marušićima, kojom se slave sveti Petar i Pavao, bila je ispunjena i drugim sadržajima. Po običaju, u prvu nedjelju koja slijedi iza blagdana svetih Petra i Pavla, sveta misa je održana u crkvici sv. Petra na lokalitetu Sorbar, što je nekadašnji naziv za područje od Marušića prema Brdu. Crkva sv. Petra iz 14. stoljeća ima važnu povijesnu i umjetničku vrijednost, s jedinim pronađenim freskama na bujskom području. Na freskama su vidljivi zapisi o uglednim posjetiteljima crkvice te glagoljski grafiti od kojih je najstariji onaj iz 1496. godine. Održana je biciklijada s 50-ak sudionika koji su vozili po Kornariji i okolnim stazama, a nogometaši su odigrali dva turnira (veterani i seniori) s 15 ekipa.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2022.