Pazinski i labinski srednjoškolci u istraživanju nematerijalne kulture

2Započinje nova Radionica za istraživanje nematerijalne kulture “Odakle smo/Di dove siamo?” koju Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre- Centro per la cultura immateriale dell’Istria del Museo Etnografico dell’Istria provodi pri Srednjim školama Jurja Dobrile u Pazinu i Mate Blažine u Labinu. Radionica se odvija od četvrtka, 11. travnja do 3. svibnja.

Voditelji radionice su Mario Buletić, kustos i Nuša Hauser, dokumentaristica, a polaznici su učenici 3. razreda u pratnji prof. Alme Klokić, prof. Mire Hrvatin i prof. Čede Perko.

Sadržajni koncept Radionice istraživanja nematerijalne kulture „Odakle smo/Di dove siamo?” svoju okosnicu pronalazi u istraživanju, dokumentiranju i analiziranju fenomena nematerijalne kulture koji se ogledaju o svakodnevicu, kao i u promišljanju kreativnog kompiliranja usvojenih znanja u reprezentativan izložbeni kontekst-okvir za predstavljanje rezultata, čime se otvara prostor za upoznavanje rada muzejskih djelatnika i mogućnost zajedničkog rada na finalnom produktu. I ovom radionicom Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre nastoji približiti mlađim članovima lokalne zajednice misiju i osnovne zadatke CENKI-ja te ih upoznati s osnovnim načinima i alatima koje i sami mogu koristiti u svrhu dokumentiranja njima značajnih pojavnosti te na taj način aktivno pridonijeti njegovanju i razvoju lokalnih nematerijalnih kulturnih specifičnosti.

Radionica istraživanja nematerijalne kulture „Odakle smo/ Di dove siamo?” predviđena je u trajanju od četiri tjedna, nakon čega još toliko iziskuje osmišljavanje i oblikovanje izložbenog postava/predstavljanja rezultata koje slijedi na jesen. U svojoj prvoj fazi polaznici će se upoznati s osnovama korištenja opreme za dokumentaciju, kao i metodama dokumentiranja, što podrazumijeva upoznavanje s osnovama metoda etnografskog terenskog istraživanja te korištenje u tu svrhu dostupnih suvremenih instrumenata za bilježenje i analizu nematerijalnih pojavnosti. Prva je faza osmišljena i na način da osposobi istraživače polaznike da s podacima kojima raspolažu izrade skicu/nacrt/prijedlog konačnog muzejskog postava, da osmisle dizajn kreativnim promišljanjem sadržaja, elaboracijom teme koju su odabrali.

Radionica dočekuje polaznike podijeljene u pet timova, zbog lakšeg i dinamičnijeg učenja i kreiranja cjelokupnog procesa radionice, a teme kojima će pristupati su sljedeće:

1. Javni prostor
(javni prostor kao odrednica komunikacije i odnosa zajednice)
2. Simboli identiteta
(suodnos simbola identiteta mjesta i pojedinca)
3. Muzika/Moda/Životni stilovi mladih
(različitosti uvjetovane afinitetima)
4. Hrana
(priprema i konzumacija hrane u svakodnevici i u pretpostavljenim prilikama)
5. Obrti/Zanimanja
(obrti/zanimanja kao odraz identiteta pojedinca i/li zajednice)

Polaznicima Radionice istraživanja „Odakle smo/Di dove siamo?” omogućuje se razvoj znanstveno-istraživačkih i kreativnih vještina. Također, prepuštaju se definiranju prostora vlastite svakodnevice i proučavanju njezinih utjecaja. Sudjelovanjem u radu muzejskih djelatnika, kustosa, dokumentarista i istraživača pruža se prilika (i njima, ali i struci) za novom popularizacijom , aktualizacijom i afirmacijom vrijednosti nematerijalne kulture Istre.
Radionica svoje susrete bilježi svakog četvrtka (Pazin), odnosno petka (Labin) u tamošnjim školama, a odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Istarske županije. Praktičan je dio rada zatvoren za javnost, a rezultati će biti predstavljeni javno.

foto i tekst: regionalexpress.hr

14 komentara na “Pazinski i labinski srednjoškolci u istraživanju nematerijalne kulture”

  1. Ernest napisao:

    Može li mi netko objasniti zažto naziv radionice na Talijanskom jeziku?

  2. italiano vero napisao:

    Nije na talijanskom. Dvojezičan je, na hrvatskom i talijanskom, što svatko može vidjeti, osim zlobnika sklonih insinuacijama, k tome i nepismenima.

  3. prof napisao:

    Etnografski muzej Istre je samo jedan u Istri sa sjedištem u Pazinu.
    Senza “Museo Etnografico..” u naslovu.
    Programi fenomena nematerijalne kulture su zanimljiva i zahvalna tema za rad s učenicima koji “ulaze” u život.
    Pokrovitelji su naše institucije. Ne iz Italije ? Zašto dvojezičnost ? Di dove siamo… ?
    I tko je, nadležna – odgovorna institucija, odobrio taj program u dvojezičnoj varijanti ?
    Nazivati nekoga zlobnikom sklonim insinuacijama nije primjereno promotoru fenomena nematerijalne kulture.

  4. aloha napisao:

    A zašto dvojezičan kada Pazin i Labin nisu dvojezične sredine? ;-)

  5. pravda napisao:

    Ravnatelji škola moraju dati suglasnost za bilo koju temu ponuđenu od vanjskih “suradnika”. Mogu li samostalno, bez odobrenja viših institucija, dozvoliti dvojezičnost ? Nemaju.
    *ernest mislim da je s talijanskog govornog područja: riječ “Talijanski” velikim slovom je primjer pravopisa talijanskog govornog područja.

    1. Ernest napisao:

      Pouzdano znam da nam preko institucija županije na mala vrata ulazi talijanski jezik i potalijančivanje Hrvatske Istre. Ravnatelji srednjih škola i ravnatelji muzeja nemaju “onu stvar” da takve naslove odbiju,jer su i sami postavljeni od županije. Županija se pod krinkom multikulturalnosti,bilingvizma,convivenze i drugih “čuda”,a u svrhu prikupljanja glasova,skida gaće i pušta svakojaka jezična i ina vrludanja po Istri jer,jadni,ni sami neznaju ča su ni kamo bi šli? Brižno je i žalosno ča se u kuturi Istre događa!

  6. Važno je zvati se Ernest napisao:

    Hahaha, Ernest, “pouzdano znaš” :-))), cool! Jednako tako ja pouzdano znam da kroz ovakve izjave poput tvojih na mala vrata pokušava ući ustašoidni nacionalizam i ideja etničkog čišćenja, što s mog gledišta zaslužuje najdublji prezir. I ne spominji više riječ “kultura”, jer ti je ona očigledno poznata samo kad otvoriš jogurt.

  7. BY napisao:

    Koja rasprava… Umjesto pohvala za rad ovih mladih ljudi i njihovih mentora komentari su krenuli totalno krivim putem! Ne trazimo (i ne radimo) probleme tamo di ih nema i ne bi trebalo biti!

  8. di dove siamo napisao:

    Ernest nam spominje podatke koji su provjerljivi ! Talijanstvo… se polako pod pokroviteljstvom onih koji odlučuju uvodi u Istru !
    Ustašoidni nacionalizam je drugo zlo, povijesno manje od fašizma.
    Nemojmo pretjerivati. Talijani su kod nas (pazinština) – fašistička varijanta – bili na vlasti manje od 30 godina, a austrijanci stoljećima, ustaše nikada. Domicilni jezik je naš istarski (T.Ujčić) a ne istrijanski ! Etnografski muzej Istre nema suglasnost nas ISTRANA za program u ovakvoj dvojezičnoj varijanti !

  9. jaobravo napisao:

    EMI kao županijska institucija smatra da treba biti dvojezična iako to društvena sredina, jedinica lokalne samouprave, na kojoj se nalazi – nije. Tko je u pravu? Pazin definitvno nije dvojezična sredina, a čast onima koji se služe talijanskim, ali ih je oko 1 posto. Dvojezičnost na razini županije isključuje 50 posto domaćih Istrana koji ne znaju talijanski (zašto i bi?), a jednojezičnost nikoga ne isključuje jer i 4 posto stanovništva koliko ih predstavljaju naši Talijani u hrvatskoj Istri – svi znaju hrvatski.
    Diskriminacija po većinski narod postoji već godinama: od obaveznog učenja drugog stranog jezika – talijanskog (zašto obaveza?), do besplatnih udžbenika za klince 90-ih radi kojih su mnogi osjetili neku talijansku vibru u sebi. Danas je već došlo do toga da se to zahtjeva kao uvjet za posao??? Ravnateljice škola, pa sad i župan bi trebao vješto govorit talijanski? Meni to nije normalno.

    1. :::: napisao:

      Kao prvo nije obavezan nego izborni, a obavezan je samo u nekim sredinama, kao npr. u Rovinju. Ipak, uz sve tvoje otpore učenja stranih jezika, ne mogu izostaviti švicarski primjer, gdje ljudi već nakon osnovne škole znaju po 4 jezika, (od kojih većina svjetskih, a svi važni na europskoj razini). Dakle, konkurentnije su, ako ništa drugo u poslovnom svijetu znajući njemački, francuski, talijanski, i naravno, jer ga uče, engleski. Činjenica je da djeca lakše usvajaju jezike i to do određene dobi u kojoj se mozak razvija za funkciju produciranja i razumijevanja govora (otprilike 11-12 godina). Dakle, ne predstavlja veliki napor kao što bi to bio u odraslijoj dobi. I sad, ako zanemarimo i kulturološke prednosti poznavanja stranih jezika, kultura i običaja, vidimo i ekonomsku prednost u usvajanju više jezika (ne zanemarimo i slovenski dio Istre). Dakle jedan Švicarac će poznavajući 4 jezika, uz koje nije problem naučiti još npr. španjolski, pa je to 5 jezika biti itekako u prednosti pred ostalim nacijama. A vi i dalje pljujte po učenju talijanskog, smatrajte to nečim nametnutim i lošim, ali kako su govorili “naši” stari: Quot linguas calles, tot homines vales. Pa se zapitajte – koliko vrijedite?

      1. prof napisao:

        @jaobravo: EMI je jednojezičan u naslovu. Promišljanja pojedinih zaposlenika i drugih su samo želje i ne mogu se putem javih radionica dvojezično provoditi. Mogu višejezično.
        @ :::: Švicarci pružaju primjer multikulturalne višejezičnosti. Ne dvojezičnosti. Ove radionice EMI-ja preporučam da budu višejezične. Ma nitko ovdje ne pljuje po talijanskom jeziku, ali ovakvi komentari su neprihvatljivi.

  10. Ernest napisao:

    Skužio sam! Odgovor je Denis Visintin,talijanska manjina,jedva priča Hrvatski jezik i sve fura na talijanski,radvatelj je Muzeja Pazina i zaposlen preko infrastrukture IDS-a.

    1. :::: napisao:

      Etnografski muzej Istre i Muzej grada Pazina su dvije odvojene institucije.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.