15 komentara na “Pogledajte film o Pazi(n), proračunu!”

1. telefon napisao:

   22. travnja 2015. u 12:24

   da li je ovo način na koji bi trebala lokalna vlast upražnjavat demokraciju u lokalnoj samoupravi? da li možemo očekivati i za idući proračunski ciklus ovakve radionice? ili se vraćamo nazad kao da se ništa nije dogodilo?

2. stela napisao:

   22. travnja 2015. u 13:33

   Naravno da se nastavlja, samo bi trebalo vise love ubacit u cijelu pricu, tj veci dio proracunskog novca kolaca

   1. telefon napisao:

      23. travnja 2015. u 13:17

      mene bas zanima ako ce se nastaviti jer me zanima da li cemo opet potrositi pola milijuna kuna za raspodjelu pola milijuna kuna.

3. MRimanic napisao:

   23. travnja 2015. u 20:28

   Apsolutno podržavam participativno budžetiranje i svaki oblik participacije građana u donošenju odluka, jer smatram da svatko imao pravo odlučivati o plodovima svog rada, u ovom slučaju novcu koji kao porez uplaćuje u proračun.
   Međutim ne podržavam način da netko, osoba, udruga ili paradržavna institucija, provodi projekte o participativnom budžetiraju jer za to Republika Hrvatska ima dobra zakonska rješenja.
   U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13) piše:
   Članak 60.
   Statutom općine, odnosno grada može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu općine, odnosno grada.
   Članak 61.c
   Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.
   Članak 63.
   Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.). Mjesni zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

   Sada su u tijeku izbori za Vijeća Mjesnih odbora Grada Pazina. Sada je zapravo pravo vrijeme da se za članove Vijeća Mjesnih odbora kandidiraju ljudi koji će u skladu sa spomenutim člancima Zakona raspravljati o mjesnim i sektorskim potrebama. Treba reći kako Statut Grada pazina prihvaćen 23. rujna 2009. Godine predviđa:
   Članak 70.
   Za rad Mjesnog odbora sredstva se osiguravaju u gradskom Proračunu, u skladu s planom razvoja i mogućnostima Grada Pazina. Pored sredstava iz stavka 1. ovoga članka Mjesni odbor ima i prihode od pomoći i dotacija koje ostvari od pravnih ili fizičkih osoba te druge prihode. Gradskim proračunom mogu se Mjesnom odboru ustupiti određena sredstva koja pripadaju Gradu Pazinu.
   Članak 71.
   Radi rasprave o potrebama i interesima građana, te radi davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja, Vijeće može sazvati Mjesni zbor građana. Zbor iz prethodnog stavka ovoga članka može se sazvati i za dio područja Mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu (dio naselja – sela). Sadržaj rada, način organiziranja i sazivanje Mjesnih zborova građana uređuje se Pravilima Mjesnog odbora.

   Dakle, građani kroz aktivnosti Vijeća Mjesnih odbora mogu, kako proizlazi iz Statuta Grada Pazina, sredstva iz Gradskog proračuna koristiti za rješavanje pitanja od lokalnog značaja. Nije li to participativno budžetiranje? Ne trebaju nam iskustva iz Brazila, Nigerije, Indonezije… kada imamo vlastite zakonske mogućnosti, ali ih nažalost ne primjenjujemo.
   U tijeku je osnivanje Građanskog odbora koji će voditi računa o tome da se tijekom 2015. provede ono što je izglasanoi obećano tijekom procesa izrade proračuna. Koje li gluposti, ako za to budu traćili honorare, evo i troška. Zar nije sve to dužnost Vijeća Mjesnih odbora.
   Prema mom mišljenju treba sastaviti liste kandidata koje će, kada dobiju izbore i osnuju Vijeća Mjesnih odbora u skladu sa Zakonima Republike Hrvatske svake godine sazivati Zborove građana na kojima će građani u nazočnosti gradske uprave (što također predviđaju naši propisi) odlučiti koji su komunalni prioriteti na području njihovog Mjesnog odbora, ali i kako poboljšati određene (sektorske) djelatnosti u Gradu. Nakon rasprava, projekti koje je realno moguće ostvariti ući će u proračun Grada Pazina. Gospodo draga, takva mogućnost u Pazinu postoji od 2009. godine. Ali što ako je, kako kaže telefon nekomu u interesu da „potroši pola milijuna kuna za raspodjelu pola milijuna kuna“. Na tu mogućnost na tribini u Pazinu upozorio je Giovanni Allegretti, profesor na Sveučilištu Coimbra u Portugalu, najpoznatiji istraživač participativnog budžetiranja. U takvom slučaju je, recimo, osnivanje Građanskog odbora pogodovanje određenim skupinama koje će kroz participativno budžetiranje dobivati novac za projekte svojih prijatelja, a oni će političarima uzvraćati glasovanjem, povjerenjem na izborima.
   Dakle, treba izabrati članove Vijeća Mjesnih odbora koji će prema postojećim propisima RH s građanima odlučivati o punjenju i trošenju novca koji uplaćuju u Proračun Grada Pazina.

4. suzij napisao:

   24. travnja 2015. u 13:12

   Gospon Rimanić,
   drago mi je da ponovo razgovaramo, ovaj put bez pseudonima.

   Idemo redom:

   – Vama se nešto može sviđati ili ne sviđati, ali svatko ima pravo provoditi projekte o bilo čemu ako se zainteresirane strane slože.

   – Zakonska rješenja postoje, ali to ne znači da su ona u praksi zaživjela. Odgovorno tvrdim da je ovaj projekt imao više značaja za razvoj svijesti o mjesnoj samoupravi od bilo čega do sad. Možemo u dogledno vrijeme sjesti na piće, a plaća ga onaj koji ne bude u pravu.
   Nadalje, da je ideju sudejlovanja građana u kreiranju proračuna radio samo Grad bez partnera u civilnom društvu, sigurna sam da bi se stvari odvijale malo drukčije, ovako se dogodila sinergija i tijekom procesa se ojačavalo povjerenje u samu ideju, i to od strane građana koji su stvarno htjeli nešto saznati, reći i učiniti.

   – Ne trebaju nam iskustva iz drugih zemalja? Kako to mislite? Pa upravo nam iskustva is drugih zemalja omogućavaju da se pozicioniramo i osvijestimo svoje mjesto u komparativnoj perspektivi. Iz tuđih iskustava se može učiti kako nešto (ne) raditi, kako nešto promijeniti ili primjeniti ili prilagoditi. Nekome će naša iskustva biti “tuđa”, a mislim da se iz našeg iskustva isto tako nešto može naučiti ili barem doći na ideju kako nešto (ne) provoditi.
   Osim toga, ovaj projekt omogućio je da prof. Allegretti dođe u Pazin i da s njim porazgovaramo kritički o svemu.

   – Za Građanski odbor nema honorara, to je angažman građana koji će se sastati 2-3 puta, poslušati što se riješilo, kako, zašto je ili nije, dati mišljenje, kritiku, komentar… Pričekajte koji dan, čitat ćete o svemu.
   (Prije nego napadnete zašto za njih nema honorara :), odmah da kažem da sam npr. i ja veliki dio aktivnosti na ovom projektu radila bez plaće i honorara. Nije sve u novcima.)

   – Slažem se da vijeća mjesnih odbora trebaju biti aktivnija i sazivati zborove građana redovito. Upravo u zapisnicima s tribina po mjesnim odborima možete vidjeti da su to građani tražili i da smo ih u tome poduprli. I da ćemo inzistirati i na tome da se talvi zaključci provedu. Zato i Građanski odbor.

   – Oko trošenja pola milijuna kuna – vama je (množina), dakle, žao što je netko napisao projekt i dobio EU sredstva na natječaju koji je tražio upravo takve projekte (inovacije u sudjelovanju građana)?
   Ne osjećam se pokolebano, jer bih opet isto, ili još više i bolje – samo ne mogu vjerovati da postoje ljudi kojima je krivo što su se sredstva privukla u Pazin. Jer da nije u Pazin, to bi dobio neki drugi grad.

   – I na kraju – ne sjećam se da je nešto u Pazinu (i šire) provedeno na toliko transparentan način. Svaki poziv, svaki zapisnik, svaka prezentacija, vijest…sve smo objavili i to u vrlo brzom roku. Osobno sam se trudila na tom području jer vjerujem u transparentnost, particpaciju građana i deliberaciju.

   – Nego, kakav vam je film? Nitko ne komentira, šteta. Dosta smo vremena potrošile na njega, htjele smo ispričati priču za one koji nisu sudejlovali, kao i za neke druge gradove u i izvan Hrvatske, bit će to promocija Pazinu, htjele smo prenijeti djelić atmosfere…

   1. paziPazin napisao:

      24. travnja 2015. u 18:16

      Recimo to tako, sam projekt je puno uspješniji od filmića. Ako je cilj kroz tak filmić predstaviti projekt onda ste možda trebali razmisliti da to bude ipak malo profesionalnije.Filmić neće biti najbolja reklama projekta, rezultati i nastavak provođenja hoće. Nekako sam filmić podsjeća na školski uradak neke srednjosklolske filmske sekcije. Stvarno nemam namjeru bit zločest, nemoj to tako shvatiti. Super mi je taj projekt Pazin proračun i slažem se da ne bi imalo toliko uspjeha da nije bio ostvaren u suradnji s udrugama i da ga nisi vodila ti. Građani, barem oni zainteresirani su davno već dignuli ruke od suradnje s Gradom , a i većina udruga, previše su puta izigrani i prevareni. Ja sam isto bio skeptičan oko ovog jer mislim da se ovi u Gradu na čelu s gradonačelnikom više igraju transparentnosti nego sto to ona zaista jest, no evo stvari se polako mijenjaju. Mislim da ti Pazinjani trebaju biti zahvalni Suzi.

5. suzij napisao:

   24. travnja 2015. u 22:08

   Ja baš volim da nije profi film, ovako amaterski izgleda autentičnije.

6. MRimanic napisao:

   25. travnja 2015. u 12:11

   Izreka kaže:
   Ako nekomu daš ribu za danas si ga nahranio, ali ako ga naučiš da peca nahranio si ga za cijeli život.

   U tom smislu smatram da je projekt Pazi(n) dobar i izuzetno važan, jer su zahvaljujući njemu Pazinci za 2015. dobili ribu, ali mislim da bi krajnji cilj, a o tomu sam zapravo prethodno pisao, trebao biti naučiti ih da pecaju.
   Zašto kažem: “Ne trebaju nam iskustva iz Brazila, Nigerije, Indonezije… kada imamo vlastite zakonske mogućnosti, ali ih nažalost ne primjenjujemo.” Ne trebaju nam zato jer Hrvatska ima svoju tradiciju participativnog odlučivanja, koju stranci, a to se vidjelo i iz Allegrettijeva izlaganja, slabo poznaju. Većina stranaca koju sam upoznao smatra da se koncem 20. stoljeća u Hrvatskoj živjelo kao u zemljama istočnog bloka ili trećeg svijeta.
   To sam rekao i na tribini:
   “Delegatski odnos i delegatski sistem omogućuje da organizirani radni ljudi i građani u osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama neposredno sudjeluju u procesu odlučivanja o svim bitnim društvenim pitanjima bez obzira da li se ona tehnički rješavaju u osnovnim samoupravnim zajednicama ili u širim zajednicama”, piše Zdravko Tomac 1974.
   “Participativno budžetiranje je proces koji izravno uključuje građane i građanke u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje”, piše u GONG-ovoj brošuri iz 2014.
   U čemu je razlika?
   Zbog toga se zalažem za našu tradiciju i zato kažem da imao i “mi konja za utrku”, ali očito patimo od kolonijalnog kompleksa i nekritički prihvaćamo sve što dolazi iz inozemstva.
   “Tuđe poštujem, a svojim se dičim”

   1. pecaros napisao:

      25. travnja 2015. u 13:08

      Give a man a fish and he will eat for a day. Teach a man to fish and he will sit in a boat and drink beer all day.

7. Mare napisao:

   25. travnja 2015. u 13:05

   Stječe se dojam da je ove sezone -transparentno- novi must have asesoar u Pazinu. Kad bolje razmislimo zar to nije ista ona riječ koju čujemo za svake izbore , ista ona u koju se svi kunu?

   Hajdemo malo vidjeti tko samo priča, a tko je i dosljedan u tome?

   Od 2005. godine Nezavisni su inzistirali da se materijali za rad Gradskog vijeća, koji sadrže najviše proračunskih i ostalih informacija, objavljuju na internetu, kao i da se sjednice prenose putem video veze (live streaminga). Otpor prema tome od strane vijećnika svih pol.opcija bio je toliko velik, istih onih vijećnika koji su se u predizborno vrijeme zaklinjali svima vama i na transparentnost, da ga nije bilo moguće slomiti sve dok…
   2011. Institut za javne financije nije objavio istraživanje “Indeks OTVORENOSTI PRORAČUNA 33 hrvatska grada” ( http://www.ijf.hr/IOP33/izvjesce.pdf ), i znate na kojem je mjestu bio Pazin?
   Na pretposljednjem!
   Mjesec dana nakon toga materijali za sjednice Vijeća su bili dostupni javnosti na web stranici Grada.
   Od tada u Pazinu riječ transparentno već poprima i neko konkretno značenje.

   Zašto ni na trenutak ne vjerujem IDS-u, a time mislim jasno i na Gradonačelnika, kada izgovaraju riječ transparentno?

   Gradonačelnik je imao priliku u praksi i bez da ga netko mora prije toga prozivati, pokazati tu transparentnost u koju se sada toliko kune i koju od tada tako olako“zagovara”.
   Sjećate li onog sukoba interesa iz 2013.? Iako gradonačelnik nije aplicirao na natječaj pod svojim imenom, već je to učinila njegova supruga, iz Mišljenja Povjerenstva za sprečavanje sukoba jasno je vidljivo da se to itekako odnosi na njega. Gradonačelnik je svjesno zanemario Mišljenje povjerenstva i pritom još i lagao na Vijeću kada ga je vijećnica Nezavisnih pitala za to. (http://www.seebiz.eu/gradonacelnik-pazina-u-sukobu-interesa/ar-69570/)
   No onda je vijest o tome opet prešla Učku i gle odmah Gradonačelnik, tj njegova žena se povlače iz natječaja.

   Da li je pokušaj uvođenja live streaminga u 2014. prošao glatko?

   NE, ni to nije prošlo bez problema, i bez javnog pritiska. Iako su Nezavisni to uspjeli napokon uvrstiti u Proračun za 2014. ipak je to opet dolazi na Vijeće pa u tijeku rasprave je iznesen i prijedlog od strane predsjednika GV Borisa Demarka da se o tom prijedlogu glasa tajno (!). S obzirom na to daje taj prijedlog nije prihvaćen (za tajno glasanje su bili jedino Boris Demark i Mate Jurić), javnim glasanjem (uz suzdržanog Dragutina Bravara) donesen zaključak kojim su vijećnici ponovo izglasali nešto što je već prihvaćeno prilikom donošenja proračuna za 2014.

   U isto vrijeme dolazi i projekt Pazi(n) proračun.

   Možemo mi govoriti kako drugi gradovi nisu ili ne bi pristali na takav projekt kao što je Pazi(n) proračun, a Pazin je ipak pristao. No ja nekako mislim da IDS u Pazinu transparentnost samo koristi zbog političkih poena i dozvoljava ju u onoj mjeri u kojoj misli da ju može kontrolirati.
   IDS je IDS kako ovdje tako i u drugim istarskim gradovima , sve su ostalo nijanse. Nijansa koja presuđuje da u Pazinu ipak ima više transparentnosti je ta što se pazinski IDS boji medija i boji se imputa i packi . Ne onih iz Istre,a i kako bi , već onih “preko Učke”. Takva medijska pozornost koju nije lako kontrolirati je ono što njih motivira da budu transparentnijii da reagiraju. Mogli su Nezavisni , mogla je bilo koja lokalna udruga predložiti ovakav projekt s kakvim je Gong došao u Pazin, Gradonačelnik ne bi reagirao. No došao je s tim prijedlogom Gong,a i Gong je iz “preko Učke” .
   Slažem se s onim dijelom komentara od g.Rimanića kad kaže da mi već imamo dobra zakonska rješenja, no Suzi tu itekako ima pravo kad kaže da se ona ne provode i nisu zaživjela. No zbog koga je to tako? Da nisu možda isti ti političari i isti taj gradonačelnik koji tobože sada pristaje na projekt imali tu ovlast da provode sva ta postojeća i dobra zakonska rješenja? Jesu, al eto ipak nisu!
   Zato sam uvjerena da je licemjerno da se transparentnošću kite I u nju kunu oni isti koji su se toliko trudili spriječiti ju.

   Osobno jako podržavam ovaj projekt kao što ga i Nezavisni podržavaju. Moglo se to vidjeti i po tome što smo popratili tribine i rasprave te sudjelovali na njima. Ja osobno nisam vidjela druge vijećnike tamo?
   A vi?
   Zar nije nekako obeshrabrujuće da vijećnicima nije bilo zanimljivo doći i vidjeti svoje zainteresirane građane/ke , da iz prve ruke vide I čuju što to žele?
   Tako da , pozdravljam svaku promjenu na bolje pa makar ona bila izazvana imputima ili prijedlozima iz vana. I neka ih je što više!
   Ono što je najveći uspjeh ovog projekta nisu transparentniji proračun niti osviješteni političari , ja im nisam povjerovala niti sekundu, već zainteresirani građani/ke. I potpuno se slažem sa Suzi kad kaže: “Nadalje, da je ideju sudjelovanja građana u kreiranju proračuna radio samo Grad bez partnera u civilnom društvu, sigurna sam da bi se stvari odvijale malo drukčije, ovako se dogodila sinergija i tijekom procesa se ojačavalo povjerenje u samu ideju, i to od strane građana koji su stvarno htjeli nešto saznati, reći i učiniti.”
   Sada imamo probuđeno puno više ljudi i veselim se takvom Pazinu. Zainteresiranom Pazinu. Ovo je sada bumerang koji se jako lako može vratiti u glavu svima koji misle da se transparentnošću mogu igrati (ovo sam pokupila s predavanja prof. Allegrettija :) )…što se naših “osviještenih” političara tiče, mogu samo reći …Vuk dlaku mijenja….

   Btw..filmić vjerno dočarava atmosferu , bravo !

8. suzij napisao:

   25. travnja 2015. u 22:39

   MRimanić,
   ja se sjećam mjesnih zajednica i zborova građana, kao klinka sam se igrala ispod stola u MZ :)

   Ali, participacija građana u jednostranačkom sustavu i višestranačkom sustavu nije ista stvar.

   1. MRimanic napisao:

      26. travnja 2015. u 15:13

      Život je da se živi, a svi nam ga žele staviti pod hipoteku, to je činjenica svih sustava od početaka svijeta.
      Dakle ljudi u svim sustavima imaju iste potrebe, a hipitekama im se nameću nove potrebe i za njih nude rješenja. (Na tomu netko zarađuje. Primjerice američki aktivisti pišući svoje knjige protiv kapitalizma posve pristojno zarađuju od njihove prodaje)
      Participaciju u odlučivanju prvi put uvela je Pariška komuna 1871., nakon toga bilo je nekoliko pokušaja, ali nikad nije potpuno saživjela. Zašto? U opoziciji to skoro svi žele, a kada se domognu utjecaja na donošenje odluka (namjero izbjegavam riječ vlasti) priča se mijenja.
      Da skratim, o temi o kojoj raspravljamo napisano je na tisuće knjiga, pa tko želi neka čita.
      Međutim i dalje smatram da bi trebalo u vijeća Mjesnih odbora Grada Pazina izabrati ljude, ne stranke, koji će u skladu s zakonima RH provoditi participativno budžetiranje na način na koji im je Pazi(n) proračun, kao dobra akcija pokazao. Sada bi, na scenu trebali stupiti aktivisti i održavati tribine i poticati mlade ljude da se uključe u izbore za vijeća Mjesnih odbora i da mladi neopterećeni dnevnom politikom s iskustvima i zakonima koje imamo preuzmu kreiranje aktivnosti u svom životnom prostoru.

      1. suzij napisao:

         26. travnja 2015. u 21:42

         Evo, isto mislimo!
         Ne mogu vjerovati :)

      2. MRimanic napisao:

         27. travnja 2015. u 10:18

         “Život je da se živi, a svi nam ga žele staviti pod hipoteku” zapisao je 1961. godine Lewis Mumford, američki povjesničar, sociolog, filozof tehnologije i književni kritičar, upozoravajući na probleme koje može prouzročiti financijski kapital kao temelj kapitalizma koji su oni tada živjeli, a mi mu upravo svjedočimo. Nije li to također (ne)kritički uvoz sa Zapada? Sjetimo se akcije Occupy Wall Street iz 2011., a i ovo što se u Lijepoj našoj od privatizacije naovamo događa, davno je opisano.
         Djeca, kada u osnovnoj školi počinju učiti povijest, uče kako se povijest uči zato da se nebi ponavljala. Nažalost, u stvarnosti svaka generacija ponavlja pogreške prethodne. Zbog toga je važno stalno učiti, ali očito je da smo loši učenici i da često od drva ne vidimo šumu. Često galamimo na blagajnicu, ne shvaćajući da ona samo provodi ono što joj je naređeno, ako me razumijete.
         Problem je u sustavu u mjerilima vrijednosti.
         Pojedinačne krivce ubijali su koncem 19. stoljeća tadašnji anarhisti, pa je tako ubijena i austrijska carica Elizabeta i to u dobi od 60 godina, koju su tadašnji anarhisti smatrali krivom za stanje u Carstvu. Mnogi se i danas tako ponašaju kada traže pojedinačne krivce. Ponavljam, problem je sustav. Moja malenkost o tomu je, o uspostavi sustava eksploatacije nad ljudima, pisala 1991. kada je počeo rat u Sloveniji i kada je bilo jasno što nas čeka. Nisam to napisao kao prorok, već na temelju poznate mi literature. Nažalost mnoge od tih knjiga više se ne mogu pronaći.
         Dakle, treba učiti iz dobrih knjiga, pa makar ih pisao i mladi Tomac, a znanje treba primjenjivati. Ponavljanje i recikliranje teme često je lošija varijanata, kako u glazbi i umjetnosti općenito, tako i u društvu.
         Suzi, samo hrabro i vjeruj imamo i mi konja za utrku.

         P.S. kada bi neke od bisti u Parku Istarskih velikana mogle progovoriti (ali govori njihova ostavština), mnogi bi se današnji aktivisti postidijeli.

9. suzij napisao:

   25. travnja 2015. u 22:47

   “Zbog toga se zalažem za našu tradiciju i zato kažem da imao i “mi konja za utrku”, ali očito patimo od kolonijalnog kompleksa i nekritički prihvaćamo sve što dolazi iz inozemstva.”

   Ne bih ulazila u patnje, ali netočna je tvrdnja da smo nekritički prihvatili sve što dolazi iz inozemstva.

   Prvo zato što je nemoguće prihvatiti sve što dolazi iz inozmenstva.

   Drugo, zato što smo prihvatili samo ideju, ali smo model razradili tako da paše Pazinu.

   U tom smislu su i išle preporuke drugim zainteresiranim gradovima s kojima smo razgovarali proteklog tjedna – model morate prilagoditi sebi, veličini i broju mjesnih odbora, sektorima iili temama na koje želite deliberaciju.

   Pričali smo o pozitivnim i negativnim stranama….dakle, nismo nekritični, vrlo smo kritični (kritein, grčki – razlučivati).

Komentiranje je onemogućeno.