Ovakve iznenadne, žestoke i obilne kiše, kakve su pale tijekom proteklih nekoliko dana, Pazincima nisu mile, i to ne samo zato jer u krivo vrijeme donose  neugodu umjesto očekivanih ljetnih relaksacija, ili zato jer poljoprivrednicima mogu donijeti tuču i u kratko im vrijeme uništiti višemjesečni trud, već i stoga
što uslijed pojačanog priljeva oborinskih voda Pazinska jama znade više ili manje “zaplivati”.

Usmena predaja, zapisi, pa i fotografije, svjedoče o periodičnim poplavama Pazinske jame više od stolje-ća unatrag. Zapisano je čak i da se francuskom speleologu i istraživaču podzemlja Edouardu Alfredu Martelu upravo zbog velike poplave izjalovila namjera istraživanja Pazinske jame 1896., kada je po drugi put došao u Pazin proučiti prirodni fenomen za koji ga je zainteresirao njegov sunarodnjak, pisac Jules Verne.

Manje poplave Pazinske jame relativno su česte (posljednju sam snimio u ožujku ove godine), no otprilike svakih deset godina Pazinsku jamu i cijelu dolinu  Pazinčice zadesi veća poplava, koja znade imati i katastrofalnih posljedica. Posljednja takva dogodila se 1993., kada je u pazinskoj kotlini, nakon dužeg kišnog razdoblja koje je dobro natopilo zemlju, u jednoj noći palo 90 litara kiše po četvornom metru (usporedite to s meteorološkim podacima iz posljednjih nekoliko
dana).

U cijeloj Istri tada su se izlili svi vodotoci, stradali su mostovi, ceste, njive, a Pazinska jama pretvorila se u jezero dugačko nekoliko kilometara. Pazinci su zabrinuti da se ne ponovi 1993., pa me, pogotovo s obzirom na jake kiše posljednjih dana, zanimalo može li se takva poplava ponoviti, odnosno, brine li se itko o nekakvim preventivnim mjerama. Kratko raspitivanje u pazinskoj Turističkoj zajednici središnje Istre, te zatim u gradskom Odjelu za komunalni sustav, urodilo je odgovorom da, barem njima, nije poznato da postoji ikakav plan kratkoročnih, srednjoročnih ili dugoročnih mjera za prevenciju većih poplava Pazinske jame. Doduše, uputili su me da se raspitam u Hrvatskim vodama, no kako je suradnja gradskih institucija s ovom javnom ustanovom koja upravlja vodnim  resursima Hrvatske u drugim segmentima sasvim primjerena, predmnijevao sam da bi se za eventualni trajni protupoplavni plan Hrvatskih voda o Pazinskoj jami automatski znalo i u gradskoj upravi.

Ali ne zna se. Dakle, plana nema, prepušteni smo, što se budućih žešćih plavljenja pazinske kotline tiče, sudbini, te učestalosti i količini padalina. Za Pazinsku se jamu već uvriježilo reći da je najveća srednjoistarska turistička atrakcija, što je u redu, no ponekad se nekom omakne reći da su i poplave Pazinske jame stanovita vrst turističke atrakcije, što zvuči puno manje prihvatljivo. Poplava je, naime, elementarna nepogoda, kolikogod atraktivna bila, a ako je nešto turistička atrakcija to bi značilo da se na tome nešto zaraduje. Nisam još čuo da bi na poplavi Pazinske jame netko nešto zaradio, dok bi se naprotiv od turističkih ulazaka u čistu, protočnu i sigurnu Pazinsku jamu itekako moglo zaraditi.

Glas Istre, 29. srpnja 2011.