Poremećaji u prehrani

Poremećaji u prehrani očituju se od prevelikog unosa hrane – bulimija nervoza – do apsolutnog odbijanja unosa hrane – anoreksija nervoza. Ti su poremećaji znak najčešće nekih drugih problema koji se javljaju ponajprije u mladih žena, osobito adolescentica.Sedam milijuna žena i oko milijun muškaraca u svijetu pati od poremećaja u prehrani, a kod njih 86 posto ta je bolest nastupila do dvadesete godine života. To je ozbiljan problem koji nesvjesno prenose poznati mršavi ljudi.

Bulimija i anoreksija psihosomatske su bolesti 21. stoljeća koje se javljaju u industrijskim zemljama Zapada i Dalekog istoka, a od kojih uglavnom obolijevaju osobe ženskog spola u dobi od 10 do 35 godina.

Te osobe imaju poremećaj doživljavanja vlastitog tijela zbog čega nastoje pod svaku cijenu smršavjeti. Adolescentice koje pripadaju toj rizičnoj skupini postavljaju si sve nižu i nižu tjelesnu masu kao idealni cilj te postaju sve kritičnije prema izgledu svojeg tijela, socijalno se izoliraju i ustrajno nastavljaju s gubitkom kilograma.

Anoreksija nervoza

Ime bolesti potječe od grč. riječi an = ne i oreksis = želja, žudnja. Anoreksija nervoza smatra se nepotrebnom bolešću jer osobe same biraju hoće li je izazvati ili neće.

Bolest je prvi put opisao liječnik Richard Morton još 1689. godine kao samovoljno gladovanje žene koja je ravnodušno odbijala liječenje. Godine 1873. bolest su medicinski dokumentirali, gotovo istodobno, jedan engleski i jedan francuski liječnik.

Poremećaj počinje najčešće u tinejdžerskim godinama kao želja za savršenim tjelesnim izgledom. Ideal ljepote najčešće su žene iz glamuroznog svijeta filma i mode. Nastup bolesti je podmukao i gotovo neprimjetan. Djevojka koja je do tada bila ambiciozna i društvena osoba odjednom se počinje povlačiti iz društva i postaje zaokupljena dijetama za mršavljenje.

Sve se više zanima za kalorijsku vrijednost hrane, izbjegava sve što po njezinu mišljenju deblja. Jelovnik se postupno svodi na sve manji broj namirnica koje su pripremljene bez dodataka koji sadrže kalorije. Uz dijetu, djevojke obično počinju vježbati kako bi izgubile što više tjelesnih masti. Važno je naglasiti da najveći dio oboljelih prije pojave simptoma nema znatno povećanu tjelesnu masu.

Katkad djevojka postigne željenu vitkost, ali ne promijeni loše mišljenje o sebi i postaje trajno nezadovoljna cijelim svojim životom. Samopouzdanje tih osoba potpuno je narušeno jer ono najvećim dijelom ovisi o doživljavanju vlastitog tijela. Takve osobe imaju simptome teške depresije.

Posljedice anoreksije vrlo su ozbiljne i raznolike:

* pothranjenost
* drastično smanjenje mišićnog i koštanog tkiva
* opadanje kose
* vrtoglavice, slabost, loša koncentracija
* pojačana osjetljivost na hladnoću
* smanjenje krvnog tlaka i pulsa
* bol u abdominalnom dijelu tijela
* anemija i izostanak menstruacije
* konstipacija
* suha koža
* edemi na nogama
* mortalitet.

Bulimija nervoza

Bulimija nervoza je kao bolest potvrđena 1979. te se smatrala vrlo rijetkom. Otad pokušaji objašnjavanja te bolesti ne prestaju. Istraživanja definiraju bulimiju kao psihološku bolest čiji su uzroci biološki, psihološki i sociološki. Mnogi bulimičari imaju anoreksičnu prošlost ili problem prekomjerne debljine.

Osobe koje pate od bulimije imaju neodoljivu potrebu za hranom koju nastoje zadovoljiti jedenjem velike količine hrane u najkraćem mogućem roku. Jede se slatka i energetski bogata hrana, najčešće stojeći, a katkad i noću. Napadaji prejedanja najčešće nisu planirani, a pokreće ih uglavnom loše raspoloženje, stresne situacije, glad tijekom redukcijskih dijeta ili osjećaji povezani s osobnim izgledom.

Oboljele osobe prakticiraju jedenje na osami i prejedaju se sve dok se ne pojavi osjećaj nelagodne popunjenosti, zbog čega nastupa osjećaj stida, depresije i krivnje zbog jela. Nakon toga te osobe izazivaju povraćanje, upotrebljavaju laksative i diuretike, gladuju te pretjerano vježbaju kako bi spriječile porast tjelesne mase.

Bulimičari su često zbunjeni u svojim osjećajima te često ne znaju jesu li gladni ili siti. Ta im zbunjenost otežava održavanje prehrambenih navika. Kako bi se mogla postaviti dijagnoza bulimije, učestalost simptoma bulimičnog ponašanja mora se ponoviti barem dva puta na tjedan u tri mjeseca.

Posljedice bulimije:

* Russelov znak – sitne ogrebotine na šakama nastale zbog čestog dodira sa zubima
* dentalna erozija – djelomični ili potpuni gubitak zubnog tkiva nastao djelovanjem želučane kiseline koja u usnu šupljinu dolazi prilikom povraćanja
* povećanje žlijezda slinovnica – zbog čestog gutanja hrane
* točkasto krvarenje na licu i napukle krvne žilice na oku – nastale zbog povećanja krvnog tlaka u prsnom košu izazvanog povraćanjem
* oštećenje jednjaka i želuca
* mlohavost crijeva
* loš rad gušterače
* aritmija srca
* izostanak menstruacije.

Liječenje anoreksije i bulimije

Osobe oboljele od bulimije često same traže pomoć želeći izići iz začaranog kruga, za razliku od osoba oboljelih od anoreksije koje odbijaju bilo kakvu pomoć. Ovisno o težini i ozbiljnosti medicinskih i psihičkih komponenti bolesti, liječenje može biti ambulantno ili bolničko.

Liječenje anoreksije i bulimije spoj je više elemenata, a uključuje oporavak prehrane, medicinski oporavak, psihoterapiju i program umjerenog vježbanja. Vrlo je važna pomoć obitelji, kao i skupine s istim problemima.

Izvor: www.coolinarika.com

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.