Za naše školstvo neobična izvannastavna aktivnost – praktična biologija, odvija se u prostorima Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, a vodi je nadareni gimnazijski maturant Luka Opašić iz Pazina.

– Ideja o ovoj aktivnosti pala mi je na pamet u drugom razredu. Tada sam profesoricu upitao bismo li mogli na nastavi proučavati unutrašnju građu životinja, ali je kazala da se uz ostalo gradivo to jednostavno ne stigne. Odlučio sam s prijateljima posjetiti Purisovu klaonicu koja se nalazi u neposrednoj blizini škole te zatražiti tkiva životinja i tako je sve počelo, kaže Luka.
Uz potporu profesorice biologije Dušice Dorčić i ravnatelja Josipa Šiklića praktična biologija ove je godine postala službenom izvannastavnom aktivnošću. Jednom tjedno pohađa je do 34 polaznika iz svih gimnazijskih razreda te je time vjerojatno najposjećenija aktivnost u školi. Materijal za rad dobivaju iz navedene klaonice te pulskog akvarija, kojima su zahvalni, a dosad su na satima secirali razne organe: mozak, oči, pluća, srce, slezenu, gušteraču, jetru, bubrege, crijeva i testise, prvenstveno goveđeg porijekla. Reakcije učenika na seciranje su svakakve, od gnušanja do oduševljenja, kaže Opašić te dodaje da mu je vrlo drago da radionici pristupaju i učenici koji inače nemaju senzibilitet za biologiju.

– Oduvijek sam osjećao ljubav prema znanosti, naročito astronomiji, ali sada je prevladala ona prema biologiji, kaže elokventni Luka koji trenutno priprema projekt za natjecanje iz biologije »Umjetno induciranje spolne zrelosti u europske jegulje«. Planira injektirati otopinu šaranove hipofize, koja sadrži hormone koji potiču stvaranje spolnih stanica, u jeguljin abdomen. Naime, jegulja se ne može množiti u zatočeništvu, a njena je populacija u značajnom padu. Otkrićem umjetnog načina množenja mogla bi se spasiti izumiruća vrsta, a bilo bi tu i ekonomske koristi jer je jegulja skupa riba, veli Opašić koji planira upisati medicinu u Zagrebu. Bio je član ekipe pazinske gimnazije koja je na državnoj završnici eko-kviza »Lijepa naša« osvojila drugo mjesto, a na županijskom natjecanju iz biologije u varijanti fiziologija čovjeka bio je prvi. Na proteklom školskom eko-danu njegova skupina je proučavala uzorke dvadesetak salpi te su mjerenjem dužine, težine i dobi riba metodom mikroskopskog promatranja ljuski zaključili da se one love premlade, prije nego se uspiju množiti. Na kraju su ih sfrigali na plameniku iz kabineta kemije i pojeli.

No, vratimo se praktičnoj biologiji. Za njeno održavanje bilo je potrebno kupiti skalpele i rukavice, dok su mikroskopi prethodno dobiveni donacijom Grada. Za našeg posjeta školi na meniju za seciranje bilo je desetak primjeraka goveđeg srca i testisa. Cilj radionice bio je naučiti kako funkcionira srce, uočiti potencijalne bolesti (šum, infarkt), a Opašić je prikazao kako se operativno izvodi by-pass. Pokušali su izolirati goveđe spermatozoide, međutim to im ovog puta nije uspjelo.

– Goveđa srca oblijepljena su viškom masti, što ukazuje na to da im je prijetio infarkt, kazao je suučenicima studiozni Opašić, a zatim im pokazao gdje se nalaze srčane klijetke i pretklijetke. Uzorke tkiva izuzete seciranjem zatim pregledavaju pod mikroskopom.
– Dan prije radionice ponovim si malo gradivo da si osvježim pamćenje, objašnjava nam Luka koji smatra da današnjem školstvu fali praktičnosti. Za kraj su izveli eksperiment dokazivanja enzima katalaze u živoj tvari. U otopinu vodikova peroksida ubacili su djelić tkiva što je uzrokovalo oslobađanje kisika i pjenjenje. Eksperiment je uspio.

Praktična nastava je super!

Ines Drašković, 2. razred, Pazin: Teško mi je reći hoću li se u budućnosti baviti biologijom, ali biologija i kemija me zaista interesiraju.

Drago mi je da je Luka uspio okupiti velik broj zainteresiranih učenika.

Mislim da je škola dobro opremljena, jedino bi se mogao bolje opremiti kabinet za kemiju.

Maja Rabac, 3. razred, Zarečje: Luka ima izvanredno znanje, a uspijeva nam ga prenijeti na našoj razini.

Super je što smo ovdje svi jednaki.

Praktična nastava puno je bolja od štrebanja gradiva, mada ovdje primjenjujemo znanje koje naučimo na nastavi biologije.

Ena Sredanović, 3. razred, Poreč: Gušt mi je dolaziti ovdje, ali se ne mislim baviti time u budućnosti, već arhitekturom.

Luka je inicijator ove aktivnost koju vodi na talentiran i zanimljiv način.

Znanje koje teoretski učimo na satu biologije ovdje primjenjujemo, a tako se najbolje uči.

Aleksandar Bibulić, 3. razred, Tinjan: Ovoj sam se aktivnosti priključio još prošle godine.

Zanima me kemija, premda je ovdje nema previše. Budući da sam ja zadužen za mikroskopsko promatranje, danas ćemo pokušati izolirati spermatozoide.

Stavit ćemo tkivo u destiliranu vodu te se nadamo da ćemo ih uspjeti izolirati pipetom na pločicu, a zatim mikroskopski pregledati. Kod pregledavanja stanica tkiva preparat mora biti što tanji da bi kroz njega mogla prodrijeti svjetlost.

Anđelo Dagostin
Glasistre.hr