Predavanje Sandija Blagonića u Državnom arhivu u Pazinu

foto: Glasistre.hrBlagonić je proučavao matične knjige vjenčanih iz župa Draguć i Vrh, koje su pripadale različitim državama te je utvrdio da su se vjenčanja obavljala uglavnom unutar iste župe, a takozvanih miješanih brakova, odnosno brakova između stanovnika iz različitih župa je bilo vrlo malo.

U Državnom arhivu u Pazinu preksinoć je mr. Sandi Blagonić nastavio ciklus predavanja za građanstvo, koji je započeo u studenom.
Sandi Blagonić, etnolog, znanstvenik u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci, autor je znanstvenih i stručnih radova, a lani su mu u knjizi »Kako Hrvati marširaju« objavljene kolumne. Magistrirao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, angažiran je kao analitičar prilika i društvenih fenomena, a u Pazinu je održao predavanje »Kako državna granica stvara nove granice – jezični i etnički identiteti u sjevernoj Istri«.

U žiži Blagonićevog interesa bio je utjecaj austrijsko – mletačke granice koja se protezala od Lupoglava do Cerovlja, Zamaskog Dola, Kašćerge i Kršikle te Ročkog Polja i Vrha. Ta je granica uspostavljena 1535. godine, a Blagonić tvrdi da je bitno odredila identitet ljudi, što se odražava i u 21. stoljeću, iako je dijelila kulturalno blisko, pa i identično stanovništvo. Granica je tako stvorila Venečane i Kraljevce, a ratni sukobi su kulminirali za vrijeme Uskočkog rata.

Blagonić je u Državnom arhivu u Pazinu proučavao matične knjige vjenčanih župa Draguć i Vrh koje su pripadale različitim državama. Utvrdio je da su se vjenčanja obavljala uglavnom unutar iste župe, a takozvanih miješanih brakova, odnosno brakova između stanovnika iz različitih župa je bilo vrlo malo te su češće pripadali istom entitetu.
Ta je granica ujedino razdvajala područja na kojima se govorila upitna zamjenica ča, odnosno kaj, a lingvisti su se u 20. stoljeću sporili koji se govor širio na račun drugog.

– Granica je bila privlačno odbijajući čimbenik, veli Blagonić i spominje da se u notarskom protokolu od 1595. do 1639. iz Draguća upotrebljavalo ča, dok to danas spada u kajkavsko govorno područje. Ističe i da je granica formirala različite etnonime.

Selvina Benić
Glasistre.hr

1 komentar na “Predavanje Sandija Blagonića u Državnom arhivu u Pazinu”

  1. ruzica napisao:

    Drago mi je da ste proučavali matične knjige Draguća, jer sam ja iz Draguća.
    Radila sam sa Sandijevom mamom u Draguću.
    Zanima me da li će biti objavljen taj rad.

    Hvala i lijepi pozdrav.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.