Multimedijalni DVD posvećen vlaškom/žejanskom odnosno istrorumunjskom jeziku predstavljen je u nedjelju u dvorištu pazinskog Kaštela. Radi se o drugom DVD-u (prvi posvećen istroromanskom dijalektu promoviran je u siječnju 2009. u Puli), a najavljen je rad na trećem, koji će biti posvećen labinskoj cakavici.

To je dio sveobuhvatnog višegodišnjeg projekta revitalizacije dijalektalne i glazbene baštine Istre temeljene na bogatstvu govora, dijalekata i glazbenih idioma te opće kulturološke raznolikosti Istre.

Naziv mu je “Panphonia Istriana” ili “Istarsko mnogozvučje”, a kako je ispričala kantautorica i inicijatorica tog projekta Tamara Obrovac, naziv mu je dao akademik Josip Bratulić kada mu je ispričala što je zanima.

Projekt financira Istarska županija, produkciju radi umjetnička organizacija Transhistria ensemble pod vodstvom Obrovac, dok dizajn, video i vizualni identitet potpisuje Matija Debeljuh.

Svaki DVD, koji ima hrvatsku, talijansku i englesku inačicu, bit će ujedno i jedan tom buduće multimedijalne mini enciklopedije. DVD se neće prodavati, već će biti podijeljen školama, muzejima, arhivima, knjižnicama…

Vladimir Torbica, županijski pročelnik za kulturu, istaknuo je da je Istra mikrokozmos koji je teško sačuvati, ali ga barem treba dokumentirati.

DVD o žejanskom, koji je ostao sačuvan samo u selima Žejane i Šušnjevica, promoviran je na netipičan način kroz videoigrokaz, a kameni zidovi Kaštela su poslužili kao platno za projekciju.

Žejanski, taj arhaični govor – prenosi se usmenom predajom s koljena na koljeno jer postoji samo jedan pisani zapis koji ima glazbenik i etnomuzikolog Dario Marušić – govorili su i na njemu pjevali Žejanski kantaduri.

Tamara Obrovac je predstavila DVD s mnoštvom video, audio i drugih multimedijalnih materijala. Tu su i snimci starih tradicionalnih pjesma, ali i nove glazbene interpretacije inspirirane tim govorom koji je jedan od najzanimljivijih, ali i najugroženijih istarskih govora.

Obrovac veli da ju je zvuk tog jezika fascinirao kada je čula Silvanu Brkarić Krculić, koja sada živi u New Yorku, kako izgovara poeziju te ju je sama uglazbila pod nazivom “Se me ra morta privari” ili u prijevodu “Ako me smrt prevari”.

glasistre.hr