Zbornik radova objavljenih povodom stote obljetnice rođenja Ivana Supeka predstavljen sinoć u žminjskoj čakavskoj kući

Obezglavljena Čakavska kuća u Žminju, čije se biste Drage Gervaisa i Zvane Črnje još uvijek nisu postavljene na svoje mjesto, dočekala je preksinoć predstavljanje jedne osebujne knjige pod nazivom „Preživljavati usprkos“ urednika Nikole Biliškova, znanstvenika sa Zagrebačkog Instituta Ruđera Boškovića, nastao povodom 100. obljetnice rođenja velikog hrvatskog intelektualca Ivana Supeka. Raspravu je moderirao Nenad Ardalić Arbo iz Prkačini.

U prvom dijelu predstavljanja zbornika Biliškov je podsjetio na Supekov osebujan životni put koji je obuhvaćao njegovu filozofsku, znanstvenu, književnu, humanističku dimenziju. Supek je uz sve to, bio poznat i po svojem djelovanju kao fizičar završivši doktorat 1940. godine u Leipzigu kod Wernera Heizenberga. Uz radove deset autora, zbornik sadrži i jednu ekskluzivu – razgovor vošen sa Supekom nedugo prije smrti, a koji se sad prvi put objavljuje. Iz intervjua Biliškov je posebno izdvojio citat: – Mi smo sanjali jedan bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno u načelima humanizma. Pokušali smo to ostvariti, ali nismo uspjeli. Zato je čitav moj život, više ili manje, jedan promašaj. Ali vi mladi, ako ste sve te ideje prihvatili, morate ih provesti. Mi smo izgubili rat.“

Zbornik je, pojasnio je Biliškov, zamišljen kao ekstrapolacija njegove misli kroz autorska propitivanja suvremenih trendova, te je stoga pozvao petnaestak autora po Supekovoj posljednjoj knjizi i principu Trinitas, koji ujedinjuje novo višenje svijeta sigurnosti, slobode i pravde temeljeno na jedinstvu filozofije, znanosti i umjetnosti – trinitasu.

Ukratko je predstavio i ostale autore. Hajrudin Hromadžić započinje zbornik s tekstom „Utopijske dimenzije misli i djela Ivana Supeka“ te analitičkim testom „Društvo znanja: o čemu je zapravo riječ?“. Biliškov se predstavio s dva teksta „Subjekt i objekt u klasičnoj i suvremenoj prirodnoj znanosti“ te „prirodna znanost u društvu znanja – hiperprodukcija informacija, zatiranje znanja“. Saša Blagus piše o znanosti i gušenju otpora, dok Dijana Ćurković tematizira sveučilište budućnosti kao utopiju“ Iz pećine ideja u diskurs neoliberalizma“ naslov je članka Višnje Jankov, Srđan Gavrilović se bavi arhitekturom u procesu ka novom humanizmu. Goran Jeras, jedan od osnivača projekta Zadruge za etičko financiranje, napisao je članak pod nazivom „Proširenje načela demokrcije u ekonomsku sferu na mikrorazini preduvjet je stvaranja pravednog, održivog solidarnog društva. Tomislav Tomašević piše o panekološkom humanizmu i odnosu čovjeka, prirode i društva. Posljednji je članak pod nazivom „Praksa humanizma: priče iz srca realnosti“ kojeg potpisuju Biliškov i Marina Kelava. Kelava opisuje kroz tekst „Svi smo mi teroristi“ suprotstavljanje stavnovnike jedne alpske doline korumpiranoj vlasti i razvojnoj ideji kroz inicijativu No TAV. U tekstu „Selo koje je odbilo poslušnost“, Biliškov prepričava slučaj rumunjskog sela koje je odbilo poslušnost, budući da se nalazi na najvećim zalihama zlata u Europi. – Zamislite ako bi se ponašala hrvatska vlast da se takav slučaj otkrije na Velebitu, komentirao je Biliškov. Ostali tesktovi od Kelave su „Privatizacija, zločin protiv čovječnosti“ o intervjuu s Davidom Bollierom koji se u svom radu fokusira na razumijevanje promjena koje digitalne tehnologije unose u demokratsku kulturu.

Rasprava koja je uslijedila nakon predstavljanja bila je vrlo plodonosna, a kasniji domjenak u režiji Čakavske kuće u Žminju kao lijepi završetak jedne konstuktivne večeri.

Gdje je Pazin u svemu tome?

Biliškov je kao primjer prakse, što je posebno na prezentaciji napomenuo, prenio intervju koji je uradio za portal H-alter s pazinskom građanskom inicijativom „Naš potok“ koja je tako svoje mjesto pronašla među širim pokretima kao što su Volim Pulu, Ne damo Varšavsku, Srđ je naš itd.
Inače, predstavljanje ove knjige planira se održati u sklopu festivala Sedam dana stvaranja u Pazinu, koji će se odvijati od 09. do 15. kolovoza u Pazinu.