Priče o pazinskim “aferama”

Početkom ožujka pisac Ivan Šopov iz Skopja došao je na rezidencijalni jednomjesečni boravak u pazinsku Kuću za pisce s namjerom da ovdje dovrši svoju četvrtu knjigu, roman “Panika u muzeju”. Ali, kako je ispričao gostima književnog druženja u Kući za pisce, sudbina je htjela drugačije, jer su ga pazinske šetnje, motivi i ljudi inspirirali najprije na jednu, a zatim i na čitav niz priča u kojima se na fantastičan način isprepliću njegov privremeni domaćin Pazin i njegovo rodno Skopje.

Magla kao glavni medij

Počelo je s koincidencijom: kako se Kuća za pisce nalazi u ulici Julesa Vernea, Šopov se sjetio kako i u Skopju, u naselju Kisela voda, postoji ulica Julesa Vernea, pa je te dvije ulice, a i Verneov rodni Nantes, povezao fantastičnim zbivanjima kojima je glavni medij magla. K tome, u ovu je priču vrlo zgodno uklopio citate iz djela Nikole Madžirova, Asje Bakić, Dorte Jagić i Igora Isakovskog nastalima upravo u vrijeme kada su ti autori boravili u Kući za pisce. Brzom intervencijom hrvatskog lektora na skopskom Sveučilištu Igora Dvoršćaka priča “Afera Jules Verne” prevedena je s makedonskog na hrvatski, pa ju je i publika ove književne večeri mogla čuti na svome jeziku.

U narednih nekoliko dana svoga boravka u Pazinu Šopov je napisao još i priče “Afera Autoklub Pazin”, “Afera Bunker”, “Afera Pazinsko brodogradilište” i “Afera John Coltrane”, a kako inspiracija nikako nije presahla, u pripremi je još nekoliko priča o “pazinskim aferama”, u kojima se uvijek javljaju neke stvarne osobe iz Pazina koje je Šopov ovdje upoznao, ali u malo drukčijim ulogama, i neki elementi globalne kulturne i povijesne baštine, i neke fantastične poveznice između Pazina i Skopja.

Vlast i umjetničko stvaranje

Roman “Panika u muzeju”, čiji će dovršetak morati pričekati na autorov povratak svome domu, je prvih dana njegova pazinskog boravka dobio neke kreativne poticaje činjenicom da se u neposrednom susjedstvu Kuće za pisce nalazi Kaštel i u njemu dva muzeja. Taj je roman, ispričao je Šopov pazinskoj publici, njegova satirička reakcija na naruživanje centra Skopja novokomponiranim spomenicima, ali neće biti lokaliziran već će na univerzalniji način govoriti o odnosu umjetničkog stvaranja i vlasti.

Saznalo se na ovoj književnoj večeri i ponešto o dosadašnjem književnom stvaralaštvu Ivana Šopova: zbirci “Azbuka i zalutale priče”, zbirci pjesama u prozi “Trbuščić godine”, te zbirci mikro-priča “091 – antirazglednice iz Skopja”. Ova potonja je, najmanja od tri njegove knjige, također nadahnuta arhitektonskim naruživanjem Skopja i zato, u formi tekstualnih razglednica za koje čak postoji interes da se naprave kao prave razglednice, govore o zanimljivim ljudima iz Skopja umjesto o stereotipnim monumentalnim građevinama i uobičajenim prizorima s klasičnih razglednica. Šećer na kraju ove priče dodaje nekoliko antirazglednica koje je Šopov, povrh spomenutih priča o “aferama”, napisao iz Pazina, postajući time gost Kuće za pisce koji je dosad bio najproduktivniji u brzom pretvaranju u literaturu dojmova i nadahnuća koje su mu pružali grad domaćin i njegovi ljudi. Zajedno s dojmovima koje će ponijeti na put kući, stranice koje je ispisao u Pazinu i o Pazinu mogle bi uskoro dostajati za cijelu jednu prekorednu knjigu, a ni roman kojeg je ovdje došao pisati vjerojatno neće ostati bez pazinskih utjecaja. (Davor ŠIŠOVIĆ)

Komentari
Anketa

Koliko puta TJEDNO bacate mješoviti komunalni otpad u polupodzemni spremnik?


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 7 dana
Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2018.