Prigodnim pješačenjem na kojem je 23. prosinca 2012. sudjelovalo četrdesetak planinara iz društva domaćina te Planika iz Umaga, Opatije, planinarske sekcije Slovenskog kulturnog društva „Bazovica“ iz Rijeke te pulskog Glasa Istre obilježen Dan Planinarskog društva Pazinka. Naime 18.prosinca 1981. godine u pazinskom Spomen domu stvoreno je posebno planinarsko društvo u Pazinu pod okriljem tadašnje kemijsko-tekstilne tvornice Pazinke koje je do tada bilo dio Planinarskog društva Kamenjak iz Rijeke.

Četrdesetak planinara je krenulo od Spomen doma, kroz stari dio grada pokraj Kaštela sve do mosta. Tamo su oni koji su prvi put posjetili Pazin zastali kraj prirodnog fenomena – Pazinske jame. Put je nastavio dalje kraj zgrade Usluge i uslijedio je uspon na Gortanov brijeg, s kojeg puca predivan pogled na pazinsku kotlinu. Tamo se je grupa razdvojila na dva dijela – duži preko crkvice Svete Marije na Škrilinah pod vostvom Alberta Jedrejčića i kraćim preko Dibovljaka koje je poveo Janko Madruša.

Planinari su imali priliku uživati u pogledu s mjesta s kojih se otvaraju vidici na širu pazinsku okolicu, na beramsku akropolu, ali i na zasniježenu Ćićariju, Kršiklu, umjetno jezero Butonigu i druga nedodirnuta istarska mjesta i zaseoke. Zastali su posebno na sjecištu puteva za Grdoselu na vidikovcu Šanpjerovac odakle se vidi vizura Lindara. Uslijedilo je lagano gacanje u blatu do sela Dušani, gdje je organiziran prigodan ručak i redovna godišnja skupština. Prohladan, ali lijepi zimski dan bio je prigodan za pješačenje po stazi dugoj 12 kilometara.

Na redovnoj skupštini društva predsjednik Društva Vladimir Fornažar podsjetio je na važnije događaje koji su obilježili rad društva od izborne skupštine održane 28. rujna 2011. godine u pazinskoj vojarni. Uz veliki skup planinara lani u studenom na Brestu pod Učkom, Fornažar je istaknuo i organizirane izlete na Cres, Kožljak, Tinjan, Ćićariju, Međunarodnog dana pješačenja u svibnju. Napomenuo je kako je Društvo dobilo i financijsku potporu Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istarske županije za projekt „Od Plesa mrtvaca do skrivene utvrde Zelengrada“ čije je pješačenje bilo završni dio. Napomenuo je kako je društvo nedavno dobilo internetsku stranicu www.planinarsko-drustvo-pazinka.hr, postalo ponovno član Istarskog planinarskog saveza (IPS) i Zajednice sportskih udruga Grada Pazina, te kako će se veća pažnja u budućem razdoblju posvetiti održavanju staza.

Skup je pozdravio i Vladimir Rojnić, predsjednik IPS-a istaknuvši kako na istarskom poluotoku postoji 1.113 registriranih planinara. – Osim za samu Istru, postojanje istarskih planinarskih društava vezano je i za veliki interes za planinarenje izvan Istre, te stoga sigurni i dobro markirani putevi imaju veliku važnost, zaključio je.

O projektu „Od Plesa mrtvaca do skrivene utvrde Zelengrada“

Projektom „Od Plesa mrtvaca do skrivene utvrde Zelengrada“ nastoji se valorozirati bogatstvo kulturne baštine okolice Pazina (crkvica Svete Marije na Škrilinah, utvrda Zelengrad nedaleko Grdosela), na način da se urede pješačke/planinarske staze koje bi činile cjelinu i uključivale uže gradsko središte Pazina i njegovu najbližu okolicu s istaknutim povijesno – prirodnim lokalitetima. Planinarsko društvo „Pazinka“ zajedno s ostalim udrugama, mjesnim odborima, zainteresiranim pojedincima i volonterima želi provelo je projekt na način da je odabralo nekoliko najzanimljivijih točki susreta – pazinski Kaštel iz 9.st., značajni krajobraz Pazinsku jamu, stari industrijski kompleks Gortanov brijeg, nadaleko poznat crkvu Svete Marije na Škrilinah u kojima se nalazi jedna od najvrednijih i najpoznatijih ciklusa freskoslikarstva majstora Vincenta iz Kastva poznata kao “Ples mrtvaca”iz 1474. godine, srednjovjekovno naselje Grdoselo bogato glagoljskim fragmentima, utvrdu Zelengrad, te velebne slapove Zarečkog krova i naposljetku Pazin.

Uz to Planinarsko društvo planira grupnim aktivnostima pojačati i informirati građane o ljepotama krajolika Pazinštine i promovirati pješačenje i planinarenje kao zdrav način života, a kroz obiteljsko planinarenje kao jedan od njegovih oblika, promovirati međugeneracijsko razumijevanje i komunikaciju obitelji u prirodi, razvoj drugih pogodnih sportsko-rekreacijskih aktivnosti poput brdskog biciklizma, trekkinga itd, javljaju iz društva.