Istarsko gospodarstvo sa 7226 poduzetnika, koliko ih statistički obrađuje Fina s ukupno 47.544 zaposlenih djelatnika, ostvarilo je u prvom polugodištu ove godine ukupni prihod od 14,1 milijarde kuna ili 13,4 posto više nego istom razdoblju prošle godine. U strukturi prihoda 3,2 milijarde ili 22,8 posto uprihođeno na inozemnom tržištu. U istom razdoblju rashodi su porasli za 14, posto i iznosili su 13 milijardi kuna tako da je višak prihoda nad rashodima od milijardu kuna.

U strukturi rashoda najveći rast imali su financijski i izvanredni troškovi, 33,2 posto, neto plaće su rasle 10,4 posto, a materijalni troškovi 9,2 posto. Prosječna neto plaća iznosila je 4069 kuna što je drugo mjesto u odnosu na ostale hrvatske županije, hrvatski prosjek bio je 4094 kune, a jedino je Zagreb sa 4900 kuna bio iznad republičkog prosjeka, što je s obzirom na masu bitno utjecalo na visinu republičkog prosjeka. Ti su podaci izneseni na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore Pula održanoj u Poreču.

Uočljivo je da istarsko gospodarstvo ima najviše stope rasta obveza prema dobavljačima u Hrvatskoj, 23 posto, ali i najviša potraživanja od kupaca uz rast od 25,5 posto, što govori o laganom povratku nelikvidnosti u poslovanje. Međutim, s obzirom na visok udio turističke djelatnosti, trgovine i građevinarstva u ukupnim prihodima, gdje su tradicionalno duži rokovi plaćanja, onda to i ne smatra alarmantnim stanjem. To više što turizam tek u drugom dijelu godine nosi glavninu gospodarske aktivnosti. U prvih šest mjeseci investicije su u Istarskoj županiji iznosile 1,9 milijardi kuna, koliko približno i lani, po čemu je istarska županija treća u Hrvatskoj, iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba koji, inače, nosi 60 posto ukupnih investicija. Broj nezaposlenih u županiji iznosio je krajem rujna 4530 ili 17 posto manje nego u isto vrijeme lani.

U prvih osam mjeseci istarsko gospodarstvo izvezlo je roba u vrijednosti 763,7 milijuna dolara, a uvezlo 950,7 milijuna što govori o nešto slabijoj pokrivenosti uvoza izvozom u odnosu na prethodne godine. To tradicionalno izvozno orijentirano gospodarstvo pokrivalo je 80,3 posto uvoza izvozom, a na trgovinski debalans najviše utjecaja imala je trgovina, odnosno pretjerani uvoz roba široke potrošnje. Trgovina je u osam mjeseci uvezla roba u vrijednosti 283 milijuna dolara, a izvezla 89 milijuna. No krajnji ishod ovogodišnjeg poslovanja istarskog gospodarstva bit će puno realniji, a očekuje se i bolji kad se priključe podaci protekle turističke sezone koja je (za prvih osam mjeseci) bila po posjetiteljima (2,276.496) za 6 posto jača od prošlogodišnje, a po noćenjima (15,080.119) za 4 posto, dok su financijski rezultati po dosadašnjim saznanjima bili i znatno jači.

Doći u Istru fin je osjećaj jer se napredak osjeća na svakom koraku, a najviše u civilizacijskoj razini ovdašnjih ljudi i u tome je ključ napretka. Snaga Istre je njezina autentičnost, koju čine sposobni ljudi. To važi i za cijelu Hrvatsku, koja kao mala zemlja ne može sudjelovati u globalnoj utrci, ali može osposobljavati ljude da se mogu nositi s globalizacijskim problemima i boriti za autentične vrijednosti, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i poručio: “Podatci govore da idete dobrim putom, da ste vodeća županija, ali nemojte biti zadovoljni postignutim, budite trajno nezadovoljni.” Župan Ivan Jakovčić istaknuo je da veliki dio uspjeha leži u vrlo dobroj suradnji privatnog i javnog sektora. Zbog takvog partnerstva Istra se i može upuštati u velike projekte – plinofikaciju, cestogradnju, zaštitu voda, globalno zbrinjavanje otpada, gradnju nove bolnice, otvaranja Sveučilišta. Naglasio je da si Istarska županija više ne može dozvoliti prosječnost, da ima najbolji razvojni kod u Hrvatskoj, turizam se približava destinaciji s četiri zvjezdice, Uljanik je najbolji u brodogradnji, imamo najmanju nezaposlenost, najveći izvoz po stanovniku.

Poslovni.hr