Prihod istarskog gospodarstva ove godine preko 14 milijardi kuna

IstraIstarsko gospodarstvo sa 7226 poduzetnika, koliko ih statistički obrađuje Fina s ukupno 47.544 zaposlenih djelatnika, ostvarilo je u prvom polugodištu ove godine ukupni prihod od 14,1 milijarde kuna ili 13,4 posto više nego istom razdoblju prošle godine. U strukturi prihoda 3,2 milijarde ili 22,8 posto uprihođeno na inozemnom tržištu. U istom razdoblju rashodi su porasli za 14, posto i iznosili su 13 milijardi kuna tako da je višak prihoda nad rashodima od milijardu kuna.

U strukturi rashoda najveći rast imali su financijski i izvanredni troškovi, 33,2 posto, neto plaće su rasle 10,4 posto, a materijalni troškovi 9,2 posto. Prosječna neto plaća iznosila je 4069 kuna što je drugo mjesto u odnosu na ostale hrvatske županije, hrvatski prosjek bio je 4094 kune, a jedino je Zagreb sa 4900 kuna bio iznad republičkog prosjeka, što je s obzirom na masu bitno utjecalo na visinu republičkog prosjeka. Ti su podaci izneseni na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore Pula održanoj u Poreču.

Uočljivo je da istarsko gospodarstvo ima najviše stope rasta obveza prema dobavljačima u Hrvatskoj, 23 posto, ali i najviša potraživanja od kupaca uz rast od 25,5 posto, što govori o laganom povratku nelikvidnosti u poslovanje. Međutim, s obzirom na visok udio turističke djelatnosti, trgovine i građevinarstva u ukupnim prihodima, gdje su tradicionalno duži rokovi plaćanja, onda to i ne smatra alarmantnim stanjem. To više što turizam tek u drugom dijelu godine nosi glavninu gospodarske aktivnosti. U prvih šest mjeseci investicije su u Istarskoj županiji iznosile 1,9 milijardi kuna, koliko približno i lani, po čemu je istarska županija treća u Hrvatskoj, iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba koji, inače, nosi 60 posto ukupnih investicija. Broj nezaposlenih u županiji iznosio je krajem rujna 4530 ili 17 posto manje nego u isto vrijeme lani.

U prvih osam mjeseci istarsko gospodarstvo izvezlo je roba u vrijednosti 763,7 milijuna dolara, a uvezlo 950,7 milijuna što govori o nešto slabijoj pokrivenosti uvoza izvozom u odnosu na prethodne godine. To tradicionalno izvozno orijentirano gospodarstvo pokrivalo je 80,3 posto uvoza izvozom, a na trgovinski debalans najviše utjecaja imala je trgovina, odnosno pretjerani uvoz roba široke potrošnje. Trgovina je u osam mjeseci uvezla roba u vrijednosti 283 milijuna dolara, a izvezla 89 milijuna. No krajnji ishod ovogodišnjeg poslovanja istarskog gospodarstva bit će puno realniji, a očekuje se i bolji kad se priključe podaci protekle turističke sezone koja je (za prvih osam mjeseci) bila po posjetiteljima (2,276.496) za 6 posto jača od prošlogodišnje, a po noćenjima (15,080.119) za 4 posto, dok su financijski rezultati po dosadašnjim saznanjima bili i znatno jači.

Doći u Istru fin je osjećaj jer se napredak osjeća na svakom koraku, a najviše u civilizacijskoj razini ovdašnjih ljudi i u tome je ključ napretka. Snaga Istre je njezina autentičnost, koju čine sposobni ljudi. To važi i za cijelu Hrvatsku, koja kao mala zemlja ne može sudjelovati u globalnoj utrci, ali može osposobljavati ljude da se mogu nositi s globalizacijskim problemima i boriti za autentične vrijednosti, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i poručio: “Podatci govore da idete dobrim putom, da ste vodeća županija, ali nemojte biti zadovoljni postignutim, budite trajno nezadovoljni.” Župan Ivan Jakovčić istaknuo je da veliki dio uspjeha leži u vrlo dobroj suradnji privatnog i javnog sektora. Zbog takvog partnerstva Istra se i može upuštati u velike projekte – plinofikaciju, cestogradnju, zaštitu voda, globalno zbrinjavanje otpada, gradnju nove bolnice, otvaranja Sveučilišta. Naglasio je da si Istarska županija više ne može dozvoliti prosječnost, da ima najbolji razvojni kod u Hrvatskoj, turizam se približava destinaciji s četiri zvjezdice, Uljanik je najbolji u brodogradnji, imamo najmanju nezaposlenost, najveći izvoz po stanovniku.

Poslovni.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2025.

Pregled privatnosti

Koristimo kolačiće kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo korištenja web stranica. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju u korisnikovu pregledniku. Većina kolačića sadrži jedinstveni identifikator koji se naziva ID kolačića: niz znakova koje web-lokacije i poslužitelji povezuju s preglednikom u kojem je pohranjen kolačić. To web-lokacijama i poslužiteljima omogućuje da razlikuju preglednik od drugih preglednika koji pohranjuju različite kolačiće te da pomoću jedinstvenog ID-a kolačića prepoznaju pojedinačne preglednike.

Kada komentirate, ako odaberete tu opciju, vaše ime i prezime i e-mail adresa spremit će se u kolačiću. Kada ponovno poželite komentirati, obrazac za komentiranje će se ispuniti s tim podacima. Trajanje tog kolačića je godinu dana.

Ako imate korisnički račun na iPazinu, prilikom prijave postavit ćemo privremeni kolačić kako bi znali da li vaš internet preglednik prihvaća kolačiće. Taj kolačić ne sadrži osobne podatke i nestaje čim zatvorite preglednik.
Kada se prijavite s korisničkim računom postavit ćemo nekoliko kolačića kako bi u njima sačuvali informaciju o vašoj prijavi i vaše postavke prikaza. Ovi kolačići traju dva dana, a postavke prikaza traju jednu godinu. Ako izaberete „Zapamti me“, kolačić s informacijom o vašoj prijavi trajat će dva tjedna. Prilikom odjave kolačić s informacijom o vašoj prijavi se briše.