Na pazinsku adresu LAG-a Središnja Istra ovih je dana iz Ministarstva kulture stiglo i službeno pismeno rješenje o uvrštenju “Umijeća pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić” na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara. Na popisu koji trenutačno broji 160 nematerijalnih kulturnih dobara iz cijele Hrvatske, pazinski je cukerančić zaveden pod rednim brojem 143, a njegova službena oznaka u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske glasi Z-7032.

Time je i službeno, uz zadovoljene sve neophodne administrativne uvjete, okončan proces koji su još od 2015. godine, na inicijativu Davorke Šajina iz agroturizma Ograde, zajedno proveli LAG Središnja Istra, pazinsko Udruženje obrtnika, pazinska gradska uprava, Etnografski muzej Istre te tvrtke Antica kolači i Reginex kao proizvođači. Pored toga što su Pazin i Pazinština ovim činom dobili prepoznat i zaštićen segment vlastite baštine i identiteta, njegov je značaj i u tome što je umijeće izrade pazinskog cukerančića prvo istarsko nematerijalno kulturno dobro iz područja tradicijske gastronomske baštine registrirano na nacionalnoj razini.

Obveze nositelja

Rješenjem Ministarstva kulture se za nositelja zaštite Umijeća pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić imenuje LAG Središnja Istra, koji je bio i potpisnik zahtjeva. Nositelj se rješenjem Ministarstva obvezuje “da o zaštićenom dobru brine tako da osigurava njegovu dostupnost javnosti, da potiče njegovo prenošenje i njegovanje u izvornoj sredini, da u identificiranje, definiranje izvođenje i prenošenje kulturnog dobra uključuje pojedince, grupe i zajednice koje to dobro baštine, da popularizira i promovira kulturno dobro skupovima, publikacijama, u medijima i slično, da osigura održivost dobra kroz edukaciju, istraživanje, povećanje njegove vrijednosti, da educira kadrove koji će dalje prenositi znanja i vještine o kulturnom dobru, da promiče značaj i funkciju tog dobra u društvu, te da nastoji “ojačati svijest da je znanje i umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić jedinstveno blago koje na lokalnoj i nacionalnoj razini osigurava kulturnu raznolikost”. Nositelj se naposljetku obvezuje i provoditi mjere zaštite kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja, pa čak i pretjerane komercijalizacije kulturnog dobra. (D. ŠIŠOVIĆ)

http://www.glasistre.hr/4abf2b17-bbbd-4672-ab52-cc8df63eb4ff