Mandatar Ivo Sanader i službeno je osigurao većinu za podršku svojoj vladi u Saboru. Dogovor su, naime, s HDZ-om potvrdili predstavnici mađarske i bošnjačke manjine Deneš Šoja i Šemso Tanković, koji će sljedećih dana dogovoreno i potpisati. Tako su podršku novoj Sanaderovoj vladi službeno dala tri predstavnika manjina, Šoja, Tanković i Nazif Memedi, te “umirovljenik” Silvano Hrelja, dok je koalicija HSS-HSLS najavila da će podršku u Saboru dati Sanaderu čak i ako dotad ne potpišu sporazum jer da je njegovo potpisivanje samo pitanje vremena.

Izmjene zakona

Osim tri manjinca s kojima je već sve dogovoreno, HDZ pregovara i s predstavnicima srpske, talijanske te češke i slovačke manjine, koji u prvom krugu pregovora nastupaju zajednički. Predstavnica češke i slovačke manjine Zdenka Čuhnil potvrdila je da su s HDZ-om usuglasili pet od sedam točaka zajedničke platforme, a da će detalji biti poznati uskoro.

Jedno od najčešće spominjanih zahtjeva manjina bilo je i dvostruko pravo glasa na izborima, prema kojem bi manjinci mogli glasovati i za manjinske i za opće liste. Prema sadašnjem izbornom zakonodavstvu, oni mogu odabrati samo jednu od tih lista. Zastupnik talijanske manjine Furio Radin izjavio je da su on i Zdenka Čuhnil vrlo zadovoljni postignutim kompromisom o dvostrukom pravu glasa, međutim, također nije želio otkrivati detalje.

To kompromisno rješenje, neslužbeno doznajemo, moglo bi izgledati tako da bi promjenama izbornog zakonodavstva manjine dobile dvostruko pravo glasa, ali da se to ne bi odnosilo na srpsku manjinu jer ona ima zajamčenu participaciju u vlasti Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

U tom bi se kontekstu mogla tumačiti i Sanaderova izjava na jučerašnjem domjenku za novinare u zgradi Vlade.
– Sigurno je da neće biti dvostrukog prava glasa onako kako to traže manjine, ali ćemo težiti onome što bih nazvao diferenciranim pristupom – rekao je Sanader. Ono što još preostaje, kad je riječ o dvostrukom pravu glasa, jest uskladiti dogovor sa seljačko-liberalnom koalicijom.

Nema prekida

Njeni glavni pregovarači Božidar Pankretić i Ivan Čehok, naime, neki su dan izjavili da su, iako podržavaju prava nacionalnih manjina, u vezi s pitanjem dvostrukog prava suzdržani, odnosno da ga ne mogu podržati. No, pretpostaviti je da će se i to nekako uskladiti te da će se ostvariti Sanaderova tvrdnja da će vladu imati prije isteka ustavnog roka od 30 dana s obzirom na to da su pregovori s koalicijom HSS-HSLS praktično pri kraju pa je teško vjerovati da bi ih prekidali.

Sanader: Ne pregovaramo s HNS-om
Iako se koalicijski sporazum dugo rađa, mandatar za sastavljanje Vlade uvjeren je da će u 30 dana sve biti gotovo i da neće biti potrebno tražiti produljenje tog roka za još 30 dana.
Čini se kao da je potrebna većina saborskih zastupnika gotova stvar, a da se dugim dogovaranjem želi u prvom redu eliminirati moguće buduće nesporazume.

‘Pravi’ ugovori

Govoreći o tome na božićnom domjenku za novinare, Sanader je jučer kazao da se Hrvatska prvi put suočava “s pravim koalicijskim ugovorima”. I HDZ i koalicija HSS/HSLS i nacionalne manjine žele točno precizirati program nove vlade u iduće četiri godine. – Precizirat ćemo mehanizme suradnje i kako rješavati nesporazume. To je mnogo bolji način nego da se ponavljaju slike iz vremena bivše koalicijske Vlade Ivice Račana – kazao je Sanader.

On je potpuno odbacio nagađanja da bi se budućoj vladi mogao priključiti i HNS.
– Svašta se govori ovih dana, ali ta nagađanja nisu točna. Možda ih širi netko tko priželjkuje da koalicija s HSS-om i HSLS-om ne uspije. Sanader smatra da bi bilo nekorektno da HDZ pregovara i s HNS-om.
– Ne sjedimo na dva stolca i ne pregovaramo s HNS-om, nego s koalicijom HSS/HSLS i s manjinama, s kojima smo blizu dogovora – kazao je mandatar.

Dobra većina

Iako se nagađa i da bi oporba mogla tražiti mjesto predsjednika Sabora te glasovanjem o tome poljuljati HDZ-ovu većinu, Sanader odgovara da se to ne može dogoditi jer će njegova stranka s partnerima u Saboru imati ne 77 zastupnika, nego “dobru većinu”.

Govoreći o protekloj godini, Sanader kaže da mu je najteže pala činjenica što u tom razdoblju nije zatvoreno nijedno poglavlje s Europskom unijom.
– To sigurno nije samo odgovornost Hrvatske, nego tu ima i odgovornosti članica EU koje su blokirale Hrvatsku, prije svega Slovenije – kaže Sanader dodajući da je to rekao i u Bruxellesu.

Večernji.hr