Simbol grada bez svečarske šminke

KaštelSrednjovjekovni pazinski kaštel nije samo simbol grada, nego i njegov uzrok. Zna se da su srednjovjekovni gradovi nastajali na uzvisinama s kojih je bila olakšana kontrola okolice, što s Pazinom nije slučaj. Uzrok nastanka Castrum Pisinuma, u većem dijelu povijesti najjužnijega grada Svetoga Rimskog Carstva Njemačkog Naroda – Mitterburga, današnjeg Pazina, zanimljiva je obrambena lokacija Kaštela, smještenog na hridi ponad Pazinske jame.

Taj je faktor, uz blizinu voda Pazinčice, bio odlučujući u nastanku grada. Po nestanku srednjovjekovnoga načina ratovanja i života prvotna se gradska jezgra počela prelijevati preko zidina, koje su s vremenom zanemarene, zaboravljene i iskorištene u nepoznate građevinske svrhe, iako ostaci postoje i danas.
Njegovanje simbolâ gradova nije samo pitanje turističke promidžbe, nego i bitan segment stvaranja identiteta nekoga mjesta. Ono pojačava osjećaj privrženosti, svojevrstan lokalpatriotizam, koji nijednom gradu nije naodmet. Dok se u novostvorenim istarskim općinama stvaraju novi ili obnavljaju stari identiteti, istarski gradovi s jačim povijesnim identitetom u tome zaostaju.
Riječki gradski toranj s urom danas je simbol grada na Rječini. Nalazi se u središtu riječke »žile kucavice« Korza (koje je do kraja 18. stoljeća bilo kanal), a nekad je bio glavni ulaz u Rijeku Svetoga Vida, kako se nekoć zvao grad. Gradnjom nove kupole 1890. godine dotadašnjega je riječkog orla na kupoli zamijenilo koplje na kojem su lepršale različite zastave, a danas se vije riječka s dvoglavim orlom, čije obje glave, što je riječki kuriozitet, gledaju na istu stranu.
I pazinski se simbol (Kaštel) sa stankama obnavlja gotovo 15 godina, tako da počinje sličiti reprezentativnom srednjovjekovnom kaštelu, koji zadivljuje sve brojnije (nažalost jednodnevne) turiste. Trenutno je u obnovi delikatno pročelje. U usporedbi decentnoga riječkog tornja s pazinskim kaštelom dolazi do izražaja nedostatak sitnih šminki, koje bi uvelike proljepšale dojam bez većih investicija.
U vrijeme sanacije fasade s »bezdanske strane« (i ne samo nje) nisu, nažalost, iskorištene skele za osvjetljavanje Kaštela, mada se iluminacija Jame i Kaštela godinama vrti u gradskim planovima. Urešavanju Kaštela pripomogla bi i obnova gradskoga sata te postavljanje pazinske gradske zastave na neko reprezentativno, istaknuto mjesto Kaštela, što je zaista najmanji trošak.

Anđelo Dagostin
Glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.