Škrinjica pjevne semićko-lupoglavske čakavštine

lupoglavs_semic_cakavstina_2014Najnovija knjiga pjesama Marije Ribarić “Zubalj va srcu”, u prijevodu “plamen u srcu” promovirana je preksinoć u prepunoj dvorani Narodnog doma gdje je oko 250 poklonika njenog pjesničkog izričaja ujedno nazočilo i otvaranju izložbe ilustracija Narcise Adalgise Škopac.

Nakon zbirke pjesama “Vrisci i poljupci” Miroslava Sinčića, i “Suita Mediterranea” Vladimira Pernića, ovo je treća knjiga u nizu “Bibliotheca Poetica Piquentina” u izdanju Pučkog otvorenog učilišta “Augustin Vivoda” Buzet. Ujedno je to i treća, do sada najobimnija i najobuhvatnija samostalna zbirka poezije buzetsko – semićke poetese Marije Ribarić, svojevrsni Brevijar njenog svekolikog dosadašnjeg poetskog stvaralaštva.

– U knjizi je pregršt stihova, i onih dijalektalnih i onih pisanih na hrvatskom književnom standardu. “Zubalj va srcu” je, pravi mali biserčić, mala škrinjica pjevne, osebujne i pomalo specifične semićko-lupoglavske čakavštine, istaknuo je autor pogovora književnik Vladimir Pernić, ujedno i urednik nosača zvuka.

Jedna od osnovnih karakteristika ili specifičnosti toga govora, rekao je Pernić, su duljine vokala i dvoglasi u mnogim riječima koji kod čitanja na glas samome govoru daju notu pjevnosti. Autorica je problem pisanja takvih riječi riješila vrlo spretno i gotovo jedino moguće. Da bi izrazila govornu duljinu sloga u riječi, doskočila je umetanjem još jednog istog samoglasnika, dakle ponavljanjem samoglasnika. Rabeći bogati spektar poetskih riječi i izraza kako bi što vjernije oslikala željene slike, teme i sadržaje, Marija vješto i s puno umješnosti, gotovo strasti, išće, bira i u svojemu bavulu mašte pronalazi i koristi čitavu lepezu riječi i pojmova karakterističnih za njeno rodno mjesto, a koje riječi u ovom našem užurbanom i kompjuteriziranom vremenu naprosto isčezavaju, zaboravljaju se, ne rabe se više i nestaju zauvijek.

– Nije li prava šteta ne sačuvati riječi poput: škroabeća griža, skapiečeni grmići, šćurki šćurkoaju, šušnji vielje, broštulat kafe, kmoaziti poli peć, ni žuga mu nis rekla, snežuljkice, škaljica va kamike, upitao je Pernić te naglasio da će zahvaljujući Mariji i njenoj neskrivenoj ljubavi prema svemu što je iz svog djetinjstva upila u se i ponijela sobom, “Zubalj va srcu” postati prava mala riznica, zanimljiv rječnik i spomenar sve raritetnijih izraza, dragocjenih besid i tako brzo nestajuće djedovine i starine.

– Iz svakog Marijinog stiha vri suptilna emocija nježnosti i topline prema rodnom kraju i ljudima iz svojih Semići, a posebno prema najmilijim i najdražima uz koje je odrastala. Ne libeći se pokazati izuzetno bogati spektar najdubljih i najintimnijih osjećaja, Marija, možda upravo zbog te slobode, svoje najbolje i najdomljivije stihove ipak stvara opisujući svoju doživljenu i duboko proživljenu ljubav, ocijenio je Pernić.

Urednica ovog najnovijeg izdanja, profesorica Mirjana Pavletić naglasila je da “Zubalj va srcu”, sadrži 71 pjesmu u pet ciklusa; Pustelja od sunca, Boršeta z oduorun, Va boanjčice mojiega djetinjstva, Ča je naša ta prstić, Zaživjeli san, od kojih prva četiri sadrže pjesme na dijalektu i to dijalektalnom izričaju semićke čakavštine, a peti je na hrvatskom standardu. Opremljena je sa 21 ilustracijom u boji likovne umjetnice Narcise Adalgise Škopac, a sadrži i Besedoarnik iliti Rječnik, radi lakšeg razumijevanja stihova. Sastavni je dio publikacije, rekla je Pavletić, i CD s originalnim glasom autorice koja recitira svoje stihove, a u podlozi je klasična glazba, izbor iz Vivaldijeva “Četiri godišnja doba”. Za grafičko oblikovanje knjige i ostalih popratnih tiskovina kao za snimanje CD-a i mastering, zaslužan je David Ivić . Knjiga i katalog tiskani su u nakladi od 400 primjeraka u tiskari Grafomark u Zagrebu.

Otvarajući izložbu originalnih ilustracija i crteža, Pavletić je naglasila da je Narcisa Adalgisa Škopac, likovna umjetnica iz Labina, savršeno osjetila Marijinu senzibilnost prema zavičaju i svojom likovnom intervencijom dočarala svu poetičnost zavičaja o kojemu pjesnikinja pjeva i svu likovnost pjesama koje u sebi sadrže te pjesničke slike.

“Narcisa ne gleda samo Istru, nego i kroz Istru, pomalo halucinantno, ponire do primarnih vremena, do rađanja svijeta. Njen slikarski izraz djeluje stoga i kao sredstvo magije. Tome, uostalom svaka umjetnost teži. No tek rijetkim umjetnicima to i uspijeva,” zapisao je o ilustratorici u predgovoru kataloga, povjesničar umjetnosti Bogdan Mesinger.

Iako je poezija imala glavnu riječ, promociju knjige u Narodnom domu, pratila je i glazba jer Marija Ribarić nije samo pjesnikinja, već i velika prijateljica glazbe, njena pobornica i pjevačica. Glazba se osjeća i u njenim pjesmama, one su zvučne, ritmične i melodiozne, stoga ne čudi da su neke i uglazbljene. Prije deset godina, mješoviti pjevački zbor GD “Sokol” Buzet, na susretu zborova “Naš kanat je lip” u Poreču , premijerno izveo Marijinu pjesmu “Jiež” koju je uglazbio poznati hrvatski skladatelj Tomislav Uhlik. Promocija ” Zublja va srcu” je započela upravo tim uglazbljenim stihovima. U glazbenom dijelu programa uz mješoviti zbor “Sokola” sudjelovali su i Muška klapa “Pinguentum” i Ženska klapa “Roč” čija je Marija članica od samih početaka. Zahtjevan i sveobuhvatni projekt je realiziran zahvaljujući brojnim pokroviteljima i donatorima, posebno Istarskoj županiji i Gradu Buzetu te općinama: Lanišće i Lupoglav. Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić je čestitajući autorici zamolio da malo tog zublja semićko-lupoglavske čakavštine, prebaci na bazgonsku kajkavicu!

glasistre.hr

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2021.