Hrvatske vode na najpoznatijem istarskom Slapu Sopot planiraju izgradnju pregrade visoke 17,85 metara, dužine u kruni 251 metar, a zapremina retencijskog prostora iznositi će 310.000 m3. Kako sami navode u odgovoru redakciji Regional Expressa: “Pod retencijom se podrazumijeva zaplavni prostor (dakle prostor koji služi za prihvat vode) i pripadajuće vodne građevine (pregrade ili brane) s kojima se zaustavlja prirodni vodni tok”.

Novopredložena lokacija retencije nalazi se dijelom u općini Pićan, a većim dijelom u općini Gračišće.
U studenom 2013. godine Istarskoj županiji je poslan prijedlog izmjena prostornog plana, u kojem je između ostalih navedena i retencija Tupaljski potok.

Hrvatske vode su planom za 2014. godinu predvidjele nastavak radova na projektnoj dokumentaciji, te je upravo u tijeku izrada idejnog projekta retencije i geodetskog projekta. Namjera je Hrvatskih voda da za gore opisanu građevinu pri nadležnom tijelu državne uprave, sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Nar.nov.br. 153/13) ishodi lokacijsku dozvolu. Za potrebe utvrđivanja mikrolokacije same pregrade na lokalitetu cca 100 m uzvodnije od slapa Sopot početkom travnja 2015. izvršeni su istražni radovi (istražne bušotine) s ciljem da se utvrdi pogodnost odabrane lokacije s obzirom na geološku strukturu tla’.

Iako su Hrvatske vode obavezne izraditi ‘Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu’ i ‘Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš’, doznajemo da ti postupci još nisu pokrenuti, međutim, iz Hrvatskih voda tvrde da: ‘izgradnjom retencije i brane neće doći do umanjenja vrijednosti okoliša i prirode na lokaciji projekta, a tako ni na širem području zahvata. Gradnja retencije također neće uzrokovati nestanak niti jedne biljne vrste u RH niti Europi jer zabilježene biljne vrste i zajednice široko su rasprostranjene i nisu vezane isključivo za područje utjecaja planirane izgradnje’.

Zelena Istra: Izgradnjom brane uništio bi se i Slap Sopot
Zelena Istra se protivi projektu, smatraju da ‘će zahvat zauvijek uništiti Slap Sopot’ i navodi da su ‘Hrvatske vode za taj zahvat obavezne napraviti Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu i Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Prema informacijama Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije i Državnog zavoda za zaštitu prirode, ti postupci još nisu pokrenuti’.

Posebno ističu da je Ekološka mreža specifičan mehanizam kojim se ne štite krajobrazne vrijednosti pa ni ukupna bioraznolikost područja već isključivo ciljne vrste i staništa zbog kojih je područje izdvojeno u mrežu.
‘Naime, to područje spada u područje Ekološke mreže (Natura 2000) i to u Područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS), šifra HR2001365 Pazinština, a to je ujedno i stanište strogo zaštićene vrste Veliki vodenjak. Samom izgradnjom brane uništio bi se i Slap Sopot budući da bi se zaustavljao dotok vode’, poručila je Irena Burba ispred Zelene Istre.

Napominje da je prema informacijama Državnog zavoda za zaštitu prirode potvrđeno da je na tom području predviđena ‘uspostava nužne zaštite od štetnog i progresivnog djelovanja erozije izvedbom jednostavne i manje obalo utvrde, pera, posmjerne gradnje, traverze, pregrade i sl. u koritu vodotoka’.
Također upozorava da je za zaustavljanje ovog, po Zelenoj Istri štetnog projekta, potreban i pritisak javnosti, građana, institucija i struke kako bi se sačuvao ovaj prekrasan dragulj Pazinštine!’.
Iz ove ekološke udruge su o svemu obavijestili javnost i nadležne institucije.

Udruga Zelena Istra je o ovom slučaju zatražila relevantne informacije od Držanog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva zaštite okoliša i prirode – Uprave za zaštitu prirode te je na svom facebook profilu pozvala građane, institucije i struke da se aktivno uključe u ovaj, za sada, tek planirani projekt.

Iz nadležnih tijela dobivamo škrtije odgovore
Iz nadležnog Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije na čijem je čelu pročelnik Josip Zidarić dobivamo šturi odgovor u kojemu pročelnik ne izražava stav oko planiranog projekta, već tek da navedeni Upravni odjel nije zaprimio nikakav zahtjev od Hrvatskih voda u pogledu postupka propisanih Uredbom o Procjeni zahvata na okoliš (NN 61/14) u kojoj su među ostalim utvrđeni i ovakvi zahvati u prostoru, kao ni očitovanja u postupku lokacijske dozvole.
‘Obzirom da nemamo nikakva saznanja o projektu nismo u mogućnosti dati očitovanje’, poručio je Zidarić i dodao da na Tupljanskom potoku ispod slapa Sopota (oko 14 metara kod Floričića prema Švićima danas postoji brana.
U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, točnije od Kristine Tekić iz Službe za odnose s javnošću i protokol doznajemo da se ‘prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš provodi za brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili akumulaciji vode pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 1.000.000 m ³. Prema tome, ukoliko se navedeni zahvat nalazi u okviru ovih kriterija prije ishođenja lokacijske dozvole morat će provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Ministarstvo do sada nije zaprimilo zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja vezano uz navedeni zahvat. Također, nije zaprimljen niti zahtjev za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu’.

Ipak, ako projekt i nije unutar navedenih kriterija, iz nadležnog Ministarstva navode da Ministarstvo svoje mišljenje izražava kroz postupke procjene utjecaja na okoliš ili prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ukoliko se zahvat provodi na području ekološke mreže i to time što donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata pod određenim uvjetima ili njegovoj neprihvatljivosti i to na osnovu strogo propisanog postupka koji provodi stručno povjerenstvo.

Prema navedenom, obzirom da se područje Slapa Sopot nalazi unutar Ekološke mreže, može se laički zaključiti da su Hrvatske vode obavezne mišljenje o projektu tražiti od Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Kako Slap Sopot spada pod zaštićena područja kojima upravlja JU Natura Histrica, točnije, dio je ‘Značajnog krajobraza Gračišće-Pićan’, mišljenje smo zatražili i od ravnatelja Natura Histrice Elvisa Zahtile koji nas je pak za sve uputio na Istarsku županiju. Mišljenje o projektu tako nismo dobili ni od Natura Histrice, ni od Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije.

Prema nacrtu, voda dolazi do kuća?
Pregledom društvenih mreža, vidi se da je lokalno stanovništvo protiv izgradnje brane, nekima bi prema nacrtu Hrvatskih voda, kojeg prilažemo uz članak, voda trebala poplaviti poljoprivredne površine i šumu, nekima stići do kuće, a iz slike proizlazi da bi puteljak za selo Žlepčari bio poplavljen.

Također, postavlja se pitanje, na koje bi trebale odgovoriti nadležne službe, čemu brana od preko 17 metara za ono malo vode koliko protječe potokom i ulijeva se u Slap Sopot. Da stvar bude gora, Slap Sopot redovito svake godine presuši i svatko tko je ikad posjetio Sopot, zna da je to područje doista oskudno vodom. Kakva je to obrana od poplava na snazi ostaje nepoznanica.

S druge strane, Slap Sopot je omiljeno izletište kako Istrana, tako i turista, pješaka, rekreativaca. Onuda prolaze dvije pješačke staze, Staza Sv. Šimuna i Staza Svetog Roka, a na lokaciji Slapa Sopot do sada je snimano nekoliko filmova, posljednji novi Winnetou, i to pred samo nekoliko mjeseci.

regionalexpress.hr