Iako bi za točnu socijalnu sliku Istre bilo nužno provesti detaljno istraživanje te objedinjavanje i analizu podataka, što su uostalom jedinice lokalne samouprave davno najavile, ali uglavnom ne i realizirale, već sami podaci gradskih društava Crvenog križa o broju blagdanskih paketa namijenjenih socijalno najugroženijim stanovnicima pokazuju zabrinjavajuću sliku.

U odnosu na broj stanovnika na području koja društva pokrivaju proizlazi da je u iznimno teškoj životnoj situaciji svaki 100. stanovnik naše županije. Situacija je, nažalost, čak i lošija, obzirom da se popis korisnika dijelom zasniva na podacima centara za socijalnu skrb, koji imaju oštre kriterije, a dio potrebitih iz raznih razloga i nije u sustavu.

Buzetski Crveni križ ove godine dijeli 55 paketa s osnovnim namirnicama na području Buzeta, Lanišća i dijela Oprtlja, odnosno na području s oko 7800 stanovnika. Pazinski je Crveni križ pripremio 100 paketa, uz još 62 koje dijeli Grad Pazin, a pokriva se područje samog Grada i još sedam okolnih općina. Umaški Crveni križ pokrit će sa 893 paketa Umag, Buje i Novigrad, a u Novigradu se paketi dijele i za 700-tinjak umirovljenika. Na navedenom je području oko 25.000 stanovnika. Rovinjski Crveni križ koji pokriva područje s oko 14.000 stanovnika od Centra za socijalnu skrb ima popis sa 140 ljudi, ali su ga proširili na ukupno 400, a još će 1100 umirovljenika dobiti jednokratnu pomoć od 300 kuna. Inače, rovinjski humanitarci provode kompletan socijalni program Grada i to tijekom cijele godine s čak 6500 vrsta pomoći, od novčanih potpora, putnih troškova, jednokratnih pomoći, pomoći u hrani i slično, ali ta brojka ipak ne označava broj socijalno ugroženih, već je riječ o tome da pojedini građani pomoć dobivaju po više osnova i više puta godišnje. Pulski je Crveni križ podijelio 350 prehrambenih humanitarnih paketa, a u njihovoj je bazi podataka više od 800 korisnika raznih vrsta humanitarne pomoći. Kako pokrivaju područje bivše Općine Pula, ponovo dolazimo do cifre od oko 1 posto stanovnika, koji su po kriterijima Crvenog križa socijalno ugroženi. Za Labin i Poreč, zbog terenskog rada, nismo danas dobili podatke.

Paketi koji se ovih dana dijele financirani su novcem prikupljenim u akciji „Solidarnost na djelu“ provedenoj tijekom listopada, ali gradska društva kontinuirano provode humanitarni program tijekom cijele godine, s time da tek dva – Poreč i Pazin – imaju i program pomoći u kući, obzirom da je osim osnovnih živežnih namirnica i higijenskih potrepština, pojedinim korisnicima nužna i osobna pomoć i usluge.

– Nažalost, potrebe za humanitarnom pomoći sve su veće, jer su različite vrste pomoći koje osobe dobivaju s drugih razina nedovoljne da bi pokrile osnovne životne potrebe. Sve veća poskupljenja osnovnih proizvoda (kruh, mlijeko i sl.) i režija za neke obitelji, posebno samačka i stara domaćinstva, kao i radno nesposobne osobe, predstavljaju veliki problem, s kojim ćemo se u budućnosti sve češće susretati, upozorava Nevija Srdoč, ravnateljica pulskog Crvenog križa.

Srdoč nas je izvijestila da se među socijalno ugroženim građanima pojavljuje sasvim nova kategorija ljudi koji traže humanitarnu pomoć, a to su osobe koje ostaju bez svojih prihoda ili domova zbog prezaduženosti po kreditima, i dolaze u situaciju kada ne mogu prehraniti ni sebe ni svoje obitelji. – Pred našom organizacijom , kao i svim drugim socijalnim i humanitarnim organizacijama nalaze se veliki izazovi o kojima je potrebno na vrijeme voditi računa i usklađivati potrebe i mogućnosti, zaključila je Srdoč.

Koliko je toga svjesno društvo, a posebice oni koji su nadležni za funkcioniranje društva. Prisjetimo se, naime, samo jednog primjera: o ideji da se na području Pule otvori javna kuhinja, pulska gradska vlast, bez obzira tko ju trenutno obnašao, ne želi ni razgovarati, uz tvrdnju da je tako što posve nepotrebno. Što o tome misli onih 800 ljudi s popisa pulskog Crvenog križa nije nam poznato. Tome bismo dodali i pitanje je li zaista jedina mogućnost da se u najbogatijoj hrvatskoj županiji vatrogasnim metodama saniraju teške životne okolnosti naših sugrađana ili bi problem trebalo riješiti sustavno, od točne evidencije do jedinstvenog sustava pomoći?

Mira Bošnjaković Memedović
Barkun.hr