Google Analytics
Koristimo Google Analytics kako bi prikupili anonimne informacije o broju posjeta i najpopularnijim objavama.
Usluga web analitike među ostalim prikuplja podatke o web stranici s koje je posjetitelj došao, koje je podstranice posjetio ili kako često i koliko dugo pregledava određenu podstranicu. Web analitika se koristi za optimizaciju web stranice i kako bi se provela analiza oglašavanja na internetu.
Vlasnik servisa Google Analytics je Google Inc., 1600 Amphitheatre Pkwy, Mountain View, CA 94043-1351, SAD.
Posjetitelj se može usprotiviti prikupljanju i obradi osobnih podataka koje je generirao Google Analytics, a koji su vezani uz korištenje web stranice iPazin.net. Kako bi to ostvario, posjetitelj mora skinuti dodatak pregledniku koji se nalazi na https://tools.google.com/dlpage/gaoptout i instalirati ga. Ovaj dodatak putem JavaScripta daje Google Analyticsu do znanja da se informacije o posjeti web stranice od strane posjetitelja ne smiju prikupljati i obrađivati. Google instalaciju navedenog dodatka pregledniku smatra valjanim prigovorom protiv prikupljanja osobnih podataka.
Dodatne informacije i Googleove smjernice vezane uz zaštitu osobnih podataka mogu se naći na https://www.google.com/intl/en/policies/privacy/ i http://www.google.com/analytics/terms/us.html
Google AdSense
Koristimo Google AdSense za prikaz Google oglasa.
Kako AdSense upotrebljava kolačiće?
AdSense upotrebljava kolačiće radi poboljšavanja oglašavanja. Obično se upotrebljavaju za ciljanje oglasa na temelju njihove relevantnosti za korisnika, za poboljšavanje izvješćivanja o izvedbi kampanje i za izbjegavanje ponovnog prikazivanja istih oglasa pojedinom korisniku.
Sami kolačići ne sadrže podatke koji otkrivaju identitet. Ovisno o postavkama izdavača i korisnika, podaci povezani s kolačićima koji se koriste u oglašavanju mogu se dodati korisnikovom Google računu.
Isključivanje prilagodbe oglasa
Ako korisnik isključi prilagodbu oglasa pomoću Googleovih postavki oglasa, više neće primati prilagođeno oglašavanje od Googlea.
Kada AdSense šalje kolačiće u preglednik?
AdSense šalje kolačić u korisnikov preglednik nakon svakog pojavljivanja, klika ili neke druge aktivnosti koja rezultira pozivom našim poslužiteljima. Ako preglednik prihvati kolačić, kolačić se pohranjuje u preglednik.
AdSense najčešće šalje kolačić u preglednik kada korisnik posjeti stranicu koja prikazuje Google oglase. Stranice s Google oglasima uključuju oznake oglasa koje upućuju preglednik da zatraži sadržaj oglasa od naših poslužitelja. Kada poslužitelj isporuči sadržaj oglasa, šalje i kolačić. No, da bi se to dogodilo, stranica ne mora prikazivati Google oglase. Mora samo sadržavati naše oglasne oznake koje mogu učitati program za praćenje klikova ili piksel za praćenje pojavljivanja.
Facebook kolačići
U web stranicu ugradili smo komponente tvrtke Facebook.
Facebook je vlasništvo tvrtke Facebook, Inc., 1 Hacker Way, Menlo Park, CA 94025, SAD. Ako osoba koja se koristi Facebookom živi izvan SAD-a ili Kanade, voditelj obrade osobnih podataka je Facebook Ireland Ltd., 4 Grand Canal Square, Grand Canal Harbour, Dublin 2, Irska.
Ako je posjetitelj prijavljen na Facebook, u isto vrijeme Facebook može detektirati svaki njegov pregled web stranice, a tokom boravka na web stranici koje je specifične podstranice posjetio. Ova informacija prikuplja se putem Facebook komponente i doznačuje se Facebook računu posjetitelja. Ako posjetitelj klikne na bilo koji Facebook gumb integriran na web stranici, npr „Like“ gumb, tada Facebook doznačuje navedenu informaciju osobnom Facebook računu posjetitelja i time sprema osobne podatke.
Svaki put kad je posjetitelj prijavljen na Facebook, a u isto vrijeme pristupa web stranici, Facebook će putem Facebook komponente primiti informaciju o tome. Ovo će se dogoditi bez obzira klikne li posjetitelj na Facebook komponentu ili ne. Ukoliko posjetitelj ne želi prijenos ove vrste informacije, isto može spriječiti tako da se odjavi s Facebook računa prije pristupa web stranici.
Smjernice o zaštiti osobnih podataka koje je Facebook objavio na https://facebook.com/about/privacy/ pružaju informacije o prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka od strane Facebooka. Također, objašnjeno je koje postavke Facebook pruža kako bi se zaštitili osobni podaci posjetitelja. Isto tako, na raspolaganju su razne konfiguracijske opcije kako bi se onemogućio prijenos osobnih podataka prema Facebooku. Posjetitelj može koristiti navedene opcije u svrhu onemogućavanja slanja osobnih podataka.
Molimo vas omogućite osnovne kolačiće kako bi mogli sačuvati vaš odabir.
Stanari Hrvatskog trga na zapuštenom pazinskom Buraju obnovili su stogodišnju česmu koja zbog zapuštenosti nije bila u upotrebi dulje od četrdeset godina. Na inicijativu povratnika iz Belgije Željka Racana u protekla su dva tjedna Bruno Stranić, Marčelo Mogorović, Mato Amidžić, Toni Smoković i Vlado Hrvatin iskopali nagomilanu zemlju i kamenje koje se nalazilo u odvodnom kanalu, postavili tamponsku podlogu te škriljama popločali područje oko fontane.
Svaka čast stanovnicima Buraja, hvalevrijedan pothvat ali jedno velika kritika novinaru, mislim da u Istri još uvijek imamo špine a ne česme. Svaka čast multikulturalnosti i multinacionalnosti koju njegujemo, ali sačuvajmo i svoj jezik.
Česma je hrvatska književna riječ stoga novinar nije pogriješio. A drugo, to ne moreš nazvat špinom. Izvorna hrvatska riječ za česmu ne postoji stoga se koristi taj turcizam.
Špina je naša, ali izvorno talijanska riječ. Svaki puritanizam nepotreban
Svaka pohvala burajcima. Se sjećan kada smo prije više od 20 let kao dica z kaštela takmičili se sa burajcima ki će bolje piturat svoje špine. Koristili smo tempere i špine su tada stvarno izgledale zanimljive onako u raznim bojama, bila je prava atrakcija za turiste. Nadan se da će se sadašnji stanovnici okolice kaštela levat i kao burajci srediti svoje špine (ako se dobro sjećam bile su dve, jena prije kaštela u zavoju ceste za buraj i jena pasat kaštel kada se gre prema jami). Pasalo je dosta let od kada san zadnji put bi u rodnen kraju tako da ne znan da li su te špine još tamo.
iPazinac, zahvaljujem na primjedbi. Provjerio sam i stvarno je česma prihvaćena kao hrvatska književna riječ i opisuje: uređen izvor tako da voda slobodno pada u mlazu. Samo što to na Buraju nije izvor, već se radi o spoju na vodovod, ako se ne varam. U tom slučaju postoji i druga hrvatska riječ koju većina ljudi koristi: slavina.
Zanimljivo je sljedeće:
– slavina potječe od talijanske riječi lavare;
– špina od mletačke spina;
– česma od turske riječi cesme;
– sva tri izraza su standardno hrvatska.
Ipak, od svih tih varijanti mislim da se na Buraju najviše koristio izraz špina, a općenito u Istri turcizmi nisu uvriježeni u jeziku. Zbog toga i moja zamjerka novinaru.