Stanari obnovili javnu česmu na Buraju
Stanari Hrvatskog trga na zapuštenom pazinskom Buraju obnovili su stogodišnju česmu koja zbog zapuštenosti nije bila u upotrebi dulje od četrdeset godina. Na inicijativu povratnika iz Belgije Željka Racana u protekla su dva tjedna Bruno Stranić, Marčelo Mogorović, Mato Amidžić, Toni Smoković i Vlado Hrvatin iskopali nagomilanu zemlju i kamenje koje se nalazilo u odvodnom kanalu, postavili tamponsku podlogu te škriljama popločali područje oko fontane.
Prethodno je trebalo ukloniti žile stabala koje su ispreplele odvode i izdigle česmu, a završni se rad sveo na bojanje fontane. Pri probnom puštanju vode, mlaz ustajale hrdave tekućine šiknuo je koji metar u zrak, kažu nam stanari, koji očekuju da će Istarski vodovod ovih dana otvoriti ventile. Jedino što česmi nedostaje je ukrasni poklopac koji se nalazio na njenom vrhu.
Gradska uprava donirala je materijal za obnovu, akciji se odazvao i Istarski vodovod, a dobro su suradivali i s konzervatorima koji su došli izvidjeti radove.
– Nije smisao obnove fontane samo pitka voda, kaže Racan pojašnjavajući da će se sada ovdje zadržavati turisti, a nakon što postave klupe oko fontane, ona će postati okupljalište stanara.
– Ako sami ne pokažemo inicijativu, nitko nam neće pomoći da vratimo život na Buraj, smatra Racan. Javnu česmu, koja je na današnjem Hrvatskom trgu postavljena početkom 20. stoljeća, izradila je jedna bečka tvornica.
Glas Istre
5 komentara na “Stanari obnovili javnu česmu na Buraju”
Komentiranje je onemogućeno.
Svaka čast stanovnicima Buraja, hvalevrijedan pothvat ali jedno velika kritika novinaru, mislim da u Istri još uvijek imamo špine a ne česme. Svaka čast multikulturalnosti i multinacionalnosti koju njegujemo, ali sačuvajmo i svoj jezik.
Česma je hrvatska književna riječ stoga novinar nije pogriješio. A drugo, to ne moreš nazvat špinom. Izvorna hrvatska riječ za česmu ne postoji stoga se koristi taj turcizam.
Špina je naša, ali izvorno talijanska riječ. Svaki puritanizam nepotreban
Svaka pohvala burajcima. Se sjećan kada smo prije više od 20 let kao dica z kaštela takmičili se sa burajcima ki će bolje piturat svoje špine. Koristili smo tempere i špine su tada stvarno izgledale zanimljive onako u raznim bojama, bila je prava atrakcija za turiste. Nadan se da će se sadašnji stanovnici okolice kaštela levat i kao burajci srediti svoje špine (ako se dobro sjećam bile su dve, jena prije kaštela u zavoju ceste za buraj i jena pasat kaštel kada se gre prema jami). Pasalo je dosta let od kada san zadnji put bi u rodnen kraju tako da ne znan da li su te špine još tamo.
iPazinac, zahvaljujem na primjedbi. Provjerio sam i stvarno je česma prihvaćena kao hrvatska književna riječ i opisuje: uređen izvor tako da voda slobodno pada u mlazu. Samo što to na Buraju nije izvor, već se radi o spoju na vodovod, ako se ne varam. U tom slučaju postoji i druga hrvatska riječ koju većina ljudi koristi: slavina.
Zanimljivo je sljedeće:
– slavina potječe od talijanske riječi lavare;
– špina od mletačke spina;
– česma od turske riječi cesme;
– sva tri izraza su standardno hrvatska.
Ipak, od svih tih varijanti mislim da se na Buraju najviše koristio izraz špina, a općenito u Istri turcizmi nisu uvriježeni u jeziku. Zbog toga i moja zamjerka novinaru.