Što je u Istri to – naše?

Svaki žanr nastao je pod utjecajem prijašnje glazbe. Tako je čuveni ritmički loop “The Amen Break” iz pjesme “Amen Brother” funk soul benda The Winstons (bubnjarski solo pokojnog Gregoryja Sylvestra Colemana u trajanju od sedam sekundi) promijenio povijest suvremene glazbe; stvoren je hip-hop, rap, drum’n’bass. A taj je original, pak, ubrzani ritam gospela, koji je, pak, proizišao iz višeglasnog afričkog pjevanja u Kongu, Tanzaniji. Svaki segment tradicije ima povijest utjecaja, naglasio je Goran Farkaš iz etno benda Veja sinoć u Dnevnom boravku Rojca, održavši u okviru cjelotjedne radionice remiksiranja tradicijske glazbe ‘Remiks identiteta’, predavanje pod nazivom “Novo postojanje tradicijske glazbe – evolucija ili revolucija?”.

Najvažnija je promjena

Kazavši da je prva asocijacija na tradicijsku glazbu pozornica na kojoj kulturno umjetničko društvo nastupa u nošnji, Farkaš je kazao da je najvažnija promjena.

– Tradicija se godinama oblikuje; vremenom mijenja formu, a rezultat te promjene je, htjeli mi to ili ne, novi proizvod. Revolucije u glazbi događaju se svakodnevno. Pojavljuju se novi žanrovi, posebno u elektroničkoj glazbi. Revolucija rezultira evolucijom, veli on, osvrnuvši se potom na lokalne istarske prilike: “Tradicija je svugdje oko nas. Kad se kaže “naše”, pitanje je odnosi li se to na razdoblje od 1990. naovamo, razdoblje prije 1990. ili ono prije 1945. godine. Često se koristi pojam “autohtono”, no to se mora staviti u vremenski kontekst. Istarskim folklorom drži se tako folklor s konca 19. i početka 20. stoljeća, a ako ćemo tako gledati, da ništa ni prije ni poslije nije postojalo, onda usmjerenje “budi ponosan na tradiciju” gubi smisao. Kulture su se uvijek mijenjale, posebno u Istri”.

Vejina “Galižanska”

Za svog predavanja, osim uvodno navedene pjesme, pustio je “Gently Tender” iz 1967. godine, pjesmu tada psihodeličnog folk duet The Incredible String Band koji, su, kaže predavač, vjerojatno nesvjesno pokrenuli val etna; a zatim i još nekoliko autora koji su se tradicionalno prožimali sa suvremenim glazbenim izričajima – Rolanda Beckera (“Kan unan”), bend Plantec (“Celtic Music”), repera Manaua “La Tribu De Dana”), do domaćih primjera spajanja elektronske glazbe i tradicije poput grupa Legen (“Paunov ples”) i Kries, koji inspiraciju crpe iz tradicijske glazbe. Među njima je i pazinska Veja, a Farkaš je ovom prilikom pustio njihovu novu pjesmu “Galižanska”, koja povezuje ritmove makedonskog muškog plesa “Kopačko” i galižanskog plesa “Furlana”.

Radionicu “Remiks identiteta” organiziraju udruga Metamedij u suradnji s udrugom TradInEtno, a cilj joj je producirati vlastite remikseve kroz grupni rad i stručno mentorstvo te educirati polaznike o upotrebi digitalnih alata za produkciju glazbe. Kompozicije polaznika bit će naknadno objavljene na CD-u “Remiks identiteta” u izdanju udruge Metamedij. Mentori radionice su Goran Farkaš i Marino Morosin, a umjetnički voditelj je Nenad Kovačić.

Jelena Rozga i Severina su turbo folk!

U naknadnom razgovoru s polaznicima radionice, nije se zaobišao ni turbo folk, na što je Farkaš kazao: “Nemojmo se zavaravati, Jelena Rozga i Severina su turbo folk: super produkcija, banalni tekstovi, robica, štikle”. Farkaša smeta kada ljudi kritiziraju i ismijavaju “cajke”, a masovno pohode koncerte spomenutih dama.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.