Stršljeni su mi deboto ubili breka, okupirali hižu i šufit
Ogromna kolonija stršljena napravila je gnijezdo na šufitu kuće Romana Eduarda Uravića u selu Pusti kod Savičente i gotovo došla glave njegovog psa. Kujicu su, naime, razjareni stršljeni uboli tri puta, a život joj je spasio veterinar. Uravić, koji je zaradio ubod u prst, od pomamljenih kukaca ne može ući u kuću pa je noć s ponedjeljka na utorak morao prespavati u konobi.
Gnijezdo im je veliko kao bačva
– Čim uđete i otvorite svijetlo oni se pomame, lete, lupaju u svijetlo. To je nezamislivo. Ima ih milijun. Gnijezdo je kao bačva. Izgleda vanzemaljski. To nitko u selu nije do sada vidio. A, najgore je što nema nikoga tko bi mi pomogao. Od 8 ujutro zvao sam sve moguće službe, svugdje su me ili odbili ili preusmjerili na drugoga. Potrošio sam 120 kuna na mobitelu, a nitko me nije ni uputio što da radim, koga da zovem. Zvao sam i Zavod za javno zdravstvo, vatrogasce, Centar 112, čak i policiju jer više nisam znao koga bih zvao, rekao nam je uzrujani Uravić.
Izgleda da je zaboravio zvati samo Općinu Svetvinčenat, što smo mi učinili za njega, jer bi ga iz općinske uprave barem savjetovali što da učini. Naime, uputili bi ga na ovlaštene tvrtke, poput DDD-a Zavoda ili tvrtku Eko Matić iz Pazina, pa su na koncu i djelatnici Općine preuzeli na sebe obavezu da uspostave kontakt između Uravića u neke od tih tvrtki. Kako smo od Igora Macana, v.d. pročelnika Općine čuli, usluga uklanjanja gnijezda košta oko 300 kuna, a mada je isprva bilo rečeno da će Uravić morati sam platiti, s obzirom da se gnijezdo nalazi na privatnom vlasništvu, Uravić nam je naknadno javio da će i to Općina preuzeti na sebe.
Uklanjanje opasnih kukaca po nalogu
– Spreman sam platiti, samo da se toga riješim, ali iz Općine su mi rekli da će oni. Rekli su mi i da će neka služba doći ukloniti gnijezdo, javio nam je kasnije Uravić.
Nediljko Landeka, voditelj DDD-a županijskog Zavoda u Puli kojeg smo zatekli na godišnjem odmoru, rekao je da nije bilo govora o odbijanju Uravića, nego se dogodio splet komunikacijskih problema preko mobitela. Uostalom, napominje Landeka, služba DDD-a zaista uklanja gnijezda stršljena, ali za to je potreban i nalog, čega u ovom slučaju nije bilo.
– Mi ne izlazimo na teren dok ne dobijemo nalog, tako sam i Uraviću rekao. Ne radimo tako da obavljamo uslugu dok ne znamo tko će je platiti. To su opasne i samim tim skuplje mjere, s obzirom da su i gnijezda na nepristupačnim mjestima. U nekim slučajevima općine izlaze u susret svojim mještanima pa s nekim od njih imamo i uhodan postupak, kaže Landeka. U Savičenti očito nije tako, ili barem do sada nije bilo potrebe za tim.
Jedinice lokalnih samouprava dužne su tijekom godine provoditi samo mjere deratizacije protiv glodavaca i dezinsekcije usmjerene na suzbijanje komaraca, dok se pojačane populacije stršljena pojavljuju povremeno. No, i tada pojedine općine zbog potencijalne opasnosti šalju narudžbenice za rješavanje gnijezda na privatnim objektima i financijski pokrivaju intervencije.
Oplođene matice zavlače se na sigurno
– Ove godine iz Općine Sveta Nedjelja poslali su sigurno sedam, osam narudžbi radi stršljena. I iz Marčane ih je stiglo nekoliko. Mještani s problemima nazovu Općinu, ona nas kontaktira i na koncu plati intervenciju. Ipak, svaka općina to rješava na svoj način, kaže Landeka.
Povećana populacija stršljena, kaže, zamijećena je ovih dana tek na određenim područjima. Najčešće su pozive dobivali upravo iz Svete Nedjelje, Labina, Raše, Marčane, Ližnjana…
– Sada pa sve do prvih zimskih dana su im najbrojnija društva. Potom ugibaju radilice, dok se oplođene matice zavlače na sigurno. Otkako su počeli nešto hladniji dani, stršljeni traže hranu i dolaze često u kontakt s ljudima, pa dolazi do neželjenih situacija. Ubodi mogu biti opasni, čak i sa smrtnim posljedicama kod osjetljivijih osoba. Kod onih koji su alergični na ubode osa i pčela dolazi do anafilaktičkog šoka. Zato gnijezda u blizini ljudi treba shvatiti ozbiljno i treba ih ukloniti, rekao je Landeka.
Posebni sprejevi
Jedna od mogućnosti je i da ljudi samo unište stršljene sa posebnim sprejevima koji se mogu kupiti u agrofarmacijama i sličnim trgovinama, a svakako bi se trebalo dobro zaštititi, pa često u pomoć zovu pčelare koji raspolažu odjećom i pokrivalom za glavu protiv uboda. No, u slučaju velikih zajednica u pitanju je izuzetno opasan postupak, situacija se može zakomplicirati i odvesti u neželjenom smjeru, pa Landeka preporuča da se na intervenciju pozove ovlaštene tvrtke za dezinsekciju.
Vatrogasci nisu ovlašteni
Nerijetko su hrvatski mediji izvještavali o slučajevima kada su stršljene uklanjali vatrogasci. No, Javna vatrogasna postrojba Pula to ne čini.
– Uglavnom to ne radimo. Eventualno možemo intervenirati ako se zaista pokaže hitna potreba, no ne bi to ni mogli odraditi kvalitetno. Znamo intervenirati u slučaju zmija, ali za stršljene ne. Uostalom, mi ne znamo ni kako bi naši ljudi reagirali na ubode, rekao je zapovjednik JVP-a Pula Klaudio Karlović.