Studija utjecaja na okoliš izgradnje spojne ceste čvor Rogovići – Lindarski Križ
Počeo je javni uvid u studiju utjecaja na okoliš izgradnje spojne ceste od čvora Rogovići na Istarskom ipsilonu do Lindarskog križa koji će trajati do 4. travnja. Studija, koju je izradila tvrtka Interplan iz Karlovca, dostupna je u pazinskom Odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje te u županijskom Odjelu za održivi razvoj u Puli, ali i na internetskoj stranici Županije. Radi se o gradnji 6,36 kilometara nove prometnice koja bi spojila Ipsilon na državnu cestu za Labin, a čiji su investitor Hrvatske ceste.
Na novoj cesti, čija će cijela trasa biti na području grada Pazina, očekuje se promet od tri do sedam tisuća vozila dnevno, i to će biti najkraća veza zapadne Istre s Labinom i Labinštinom, a doprinijet će i rasterećenju prometa kroz Pazin.
Trasa prolazi kroz područje treće i četvrte zone zaštite podzemnih i površinskih voda te je 450 do 500 metara udaljena od četiri lokve (kod Maršeti, Stancije Mrak, Velanova brijega i Mačinići). Na nekim njenim dijelovima treba projektirati zasebne sustave odvodnje, obvezan je kontrolni sustav odvodnje s mjerama zaštite okoliša, a za oborinske su vode potrebni taložnici za odvajanje ulja i masti. Studija također nalaže detaljna geomehanička i hidrogeološka istraživanja prije izrade glavnog projekta.
Javna rasprava održat će se 12. ožujka u 18 sati u velikoj vijećnici grada Pazina.
Selvina Benić
Glasistre.hr
12 komentara na “Studija utjecaja na okoliš izgradnje spojne ceste čvor Rogovići – Lindarski Križ”
Komentiranje je onemogućeno.
Mislim da cesta ide malo različitijim smjerom nego je to prikazano crvenom bojom na karti. Kreće južnije, negdje kod ind zone Ciburi. Veliki + za kartu.
da, i meni se čini.. isto tako, ča ne ide preko ex. vojnog poligona Lindar koji se vidi na karti uz desni donji rub?
ajde ki zna tocnu trasu neka napravi pa cemo stavit, ovo smo stavili tek tako da se vide krajnja i pocetna tocka..
Zašto su pedantni Austrijanci 1870-tih nakon opsežnih istraživanja odbacili ideju da pruga Trst – Pula prolazi ovim istim koridorom i odlučili se za puno skuplju varijantu probijanja usjeka i podizanja nasipa po rubu pazinske kotline ?
Tri pokušaja.
R
jer je teren pun škulja, je točno?
pa oni su imali nesto malo mozga
Točno. Trasa sječe put podzemnih voda iz Pazinske jame prema dolini Raše. Ima tu dosta zanimljivih hidrogeoloških pojava, ne samo jama. Baš me zanima da li je studija uzela u obzir austrijska istraživanja od prije 150 godina. Ili su istraživanja proveli ponovno. I kakva.
Ne mora to na koncu bit ništa loše, možda radovi na terenu otvore neku zanimljivu rupu koja bi mogla riješiti enigmu Pazinske jame. Međutim, iskustva kod gradnje Y pokazuju da je investitor skloniji tada ekspresnom zatrpavanju “problema” betonom , nego da dopusti njegovo istraživanje i time uspori radove.
R
P.S.
Tomcub, vaš odgovor je točan!
ej ča nema više vijesti?ni javno ni index ne funkcioniraju
ili se kod indexa nešto pokvarilo, ili su ukinuli tu mogućnost, vidjeti ćemo, a sa javno.hr je sve ok
već par dana se vrte iste vijesti na javno.hr
prebacio sam na rss prikaz, taj je valjda ok
u zgradi uprave je izožena karta i cijela studija, pa ako netko bilo kakav prijedlog najbolje da upiše u knjigu…