Intervju s voditeljima centara u Poreču i Puli, dr. Antom Ivančićem i dr. Katarinom Mešin, i Helenom Mitrović, psihologinjom pulskog centra

Sustav izvanbolničkog liječenja ovisnika u Istarskoj Županiji organiziran je kroz rad dva centra: Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo IŽ Pula, kojeg je voditeljica dr. Katarina Mešin i Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje Poreč, kojeg je voditelj dr. Ante Ivančić.

U centre se javljaju ovisnici i članovi njihovih obitelji, ali i eksperimentatori upućeni od javnog tužiteljstva ili Centara za socijalnu skrb, navode voditelji službi.

Oba Centra osnovana su 1996 godine. Prema pulskom pretežno gravitiraju osobe iz južnog i jugoistočnog dijela Istre, a obzirom da se radi o županijskom centru on je otvoren za sve osobe s područja Istarske Županije, navodi dr. Mešin, dok se u porečki centar javljaju pretežito ovisnici s područja Poreštine, Umaga, Buja, Novigrada, Brtonigle i Pazina. Za vrijeme turističke sezone javljaju im se i ovisnici iz drugih dijelova Hrvatske pa i iz inozemstva, ističe dr. Ivančić.

U porečkom centru ovisnici dobivaju sve usluge koje se nude u izvanbolničkom sustavu liječenja ovisnika u Hrvatskoj: individualni i obiteljski psihoterapeutski tretman, uvođenje i kontrola farmakoterapije, urinski testove na droge, brzi krvni testovi na hepatitise i HIV, navodi dr. Ivančić.

U pulskom centru stručnu pomoć ovisnicima pružaju, uz voditeljicu centra, dva psihijatra, tri psihologa, sociolog, dva liječnika opće medicine i dvije medicinske sestre, a programi centra su: motivacijski program, program smanjenja štete (individualni metadonski i subuxon program te zaštitni preventivni program) i drug free program kao glavni cilj – život bez droge. Nudi im se i učenje zidnog slikarstva kao edukativni program i program resocijalizacije putem Udruge gradske radionice iz Pule, kao i program zapošljavanja kroz udrugu USPIRO, koju je osnovala dr. Mešin. U pulskom centru svake srijede i četvrtka održava se i grupna terapija za roditelje ovisnika, koju vodi psihijatar, ističe Helena Mitrović, psiholog centra.

Velika većina ovisnika kreće s marihuanom, što naravno ne znači da svi završavaju konzumirajući heroin, a kada ih se pita zašto su počeli konzumirati droge, najčešći njihov odgovor je zbog dosade, radoznalosti i utjecaja okoline, no iza tih odgovora najčešće se krije neki problem u obitelji, ističe Helena Mitrović. Od početka rada pulskog centra evidentirano je 2266 ovisnika od kojih je 1426 heroinskih, dok ih se u porečki javlja otprilike 200 godišnje od kojih je većina heroinska i s područja Istre, navodi dr. Ivančić .

Oba voditelja centara ističu da je sve teže motivirati ovisnika za odlazak na liječenje u komunu, a prema riječima dr. Mešin cca. 10% ovisnika uspješno završi program u komuni, 15% uspješno se liječi izvanbolnički, a 75 % ovisnika mora biti na terapiji cijeli život zbog stalnih recidiva.

Dva su najčešća razloga koji dovode do predoziranja, ističe dr. Mešin: prvi je kada je ovisnik „ čist“ u situacijama kada npr., izađe iz zatvora ili iz komune sa liječenja (u tom slučaju uzima istu količinu droge koja mu je bila potrebna kada ju je svakodnevno konzumirao, no u ovome slučaja došlo je do pada tolerancije i ta količina mu je sada prevelika), a drugi je istovremeno konzumiranje veće količina alkohola, raznih tableta te uzimanje heroina. Da bi se izbjeglo predoziranje nakon izlaska iz zatvora, sa nadležnima u zatvorskom sustavu je dogovoreno da ovisnici počnu dobivati terapiju određeno vrijeme prije nego što će završiti sa izvršavanjem kazne zatvora.

Od početka rada pulskog centra umrla je 91 osoba i to zbog različitih razloga (bolesti, suicid, razne nezgode, prometne nesreće itd.), navodi Helena Mitrović.

Broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja u Istarskoj županiji od 1996. – 2009. prema podacima dr. Ivančića

1996 4
1997 9
1998 7
1999 6
2000 3
2001 9
2002 3
2003 3
2004 4
2005 4
2006 6
2007 10
2008 3
2009 8

U 2010. godini, do posljednjeg slučaja koji se dogodio u Pazinu, nije se dogodio ni jedan smrtni slučaj od predoziranja, ističe dr. Ivančić.

Livio Dolgoš,
diplomirani socijalni radnik