Suzana Jašić: O majčinstvu i roditeljstvu, i tome što Grad Pazin može učiniti

Arise, all women who have hearts!

Majčinstvo se u različitim kulturama različito slavi, a jučerašnji Majčin dan američka je verzija slavljenja majčinstva koja je proizašla iz ženskog mirovnog pokreta i koja je postala globalno popularna.

Suvremeni praznik Majčinog Dana prvi put je slavljen 1908., kada je Anna Jarvis organizirala sjećanje na svoju majku u metodističkoj crkvi u Zapadnoj Virginiji. Njezina kampanja za obilježavanje “Majčinog dana”, priznatog praznika u Sjedinjenim Državama, započela je 1905. godine, kada je umrla njezina majka Ann Reeves Jarvis, mirovna aktivistkinja koja se brinula za ranjene vojnike s obje strane američkog građanskog rata i stvorila radni klub Majčinog Dana kako bi se bavio pitanjima javnog zdravstva. No, valja spomenuti i jednu drugu ženu, Juliu Ward Howe, američku pjesnikinju i autoricu, aktivistkinju koja je zagovarala ukidanje ropstva te pravo glasa žena, a koja je još 1872. godine pozvala na slavljenje Majčinog dana za mir, kao prosvjed protiv nasilja (“Arise, all women who have hearts!”)

Ravnopravnost i ekonomski položaj žena

No, slaveći majčinstvo, ne možemo zanemariti podatke (iz UN-ovog izvješće u napretku na polju rodne ravnopravnosti s fokusom na ekonomski položaj žena) o tome kako žene danas i dalje globalno rade 2,5 puta više poslova njege i skrbi te kućanskih poslova, odnosno neplaćenog posla, a što utječe na njihove mogućnosti za kvalitetnim plaćenim radom. Žene danas u prosjeku zarađuju 24% manje nego muškarci, a razlika u plaćama posebice se odnosi na žene s djecom. U razvijenim zemljama žene u većem broju završavaju fakultete, no što su poslovi više pozicionirani na hijerarhijskoj ljestvici, odnosno moćniji, to je manje žena.

Uloga lokalne samouprave

No, da ne ulazim preduboko u ovu vrlo široku i ozbiljnu temu, navest ću nekoliko načina na koje lokalna samouprava, točnije Grad Pazin, može učiniti više da potakne žene na aktivnije sudjelovanje u javnim poslovima, da olakša situaciju majkama i očevima i da potiče roditeljstvo kao temelj na kojem počiva cijelo društvo i njegova budućnost.

Bude li se Pazin jače i brže ekonomski razvijao i uvjeti za obitelji će postati povoljniji, a sadržaji i usluge za djecu i roditelje dostupniji.

Na upisima u jaslice i vrtić ne bi se trebali vrednovati kriterij zaposlenosti i nezaposlenosti. To što je netko nezaposlen u svibnju kad su upisi, ne znači da će ostati nezaposlen ili da ne želi postati zaposlen u budućnosti. No, ne primi li se dijete u vrtić, roditelju se najčešće ne isplati tražiti posao jer bi najmanje trećinu mjeseca (ako ne i više) radio da plati privatno čuvanje djeteta. Kako su najčešće to žene, ovaj kriterij zapravo drži žene izvan tržišta rada, a što su žene dulje izvan tržišta rada, to su kasnije teže zapošljive. Ovdje ne govorimo o majkama ili očevima koji dobrovoljno pristaju biti s djetetom doma prvih nekoliko godina života.

Također, Grad bi trebao poticati programe kojima je cilj promicanje odgovornog i podržavajućeg roditeljstva te inicijative koje promoviraju obiteljsko provođenje aktivnog slobodnog vremena, poput planinara, izviđača, obiteljskih manifestacija i sl.

Pedijatrija u Pazinu

Grad Pazin mora se aktivnije postaviti prema HZZO-u i Istarskoj županiji u traženju još jednog specijalista/specijalistkinje pedijatrije jer za to ima argumente. Pazin danas ima jednu pedijatricu koja se brine o 1300 djece do sedme godine života, iako je maksimum 1100 djece, a pokriva veliko područje, ne samo Pazinštine, nego i šire (Kršan, Žminj itd.) S još jednim pedijatrom ili pedijatricom, djeca bi mogla ostati pod njihovim nadzorom i dulje od sedme godine, a uvelike bi se smanjilo čekanje u čekaonici, posebice u vrijeme epidemija, što pogoduje zaposlenim roditeljima i svakako samoj djeci.

Čuvanje djece tijekom događanja

Kod organiziranja različitih edukacija roditelja, posebice od strane odgojno-obrazovnih institucija, te prilikom organiziranja javnih događaja (savjetovanja, tribina itd.) od strane Grada, trebalo bi dogovoriti s osobama ili udrugama uslugu čuvanja djece tijekom događanja jer je to od velike važnosti za one roditelje koji nemaju mogućnosti nekome ostaviti dijete.
I, primjerice, ciklus radionica „Rastimo zajedno“ u vrtiću, i jednokratna predavanja/skupovi itd. trebali bi biti dostupni svima, posebice jednoroditeljskim obiteljima i obiteljima koji nemaju podršku drugih članova obitelji. Možda u početku ne bi bilo interesa (što ne znači da potrebe nema), ali naviknemo li ljude na jednu drugu razinu podrške, želimo li promovirati društvenu participaciju i jednake mogućnosti za sve, ovo je smjer u kojem moramo ići.

Što mi sami možemo učiniti?

Nemojmo prečesto i podrazumijevajuće komentirati izgled i odjeću djevojčica, a snagu, brzinu ili živost dječaka. Djeca žele uvažavanje odraslih i ponekad se ponašaju onako kako mi želimo i onako kako ih mi vidimo, a svojim ponašanjem nesvjesno ih ukalupljujemo unutar vlastitih granica i očekivanja.
Odgajajmo empatične, odgovorne, slobodnomisleće i kreativne dječake i djevojčice jer time odgajamo i buduće roditelje, utječemo na to kako će svijet izgledati u budućnosti.

Pokušajmo što manje osuđivati jedni druge. U djelima, izgledu, roditeljstvu…Svatko radi ono što zna i koliko može. Umjesto osude, ponudimo pomoć i podršku. Ponekad i mali osmjeh može značiti da jedni drugi razumijemo i može nekome uljepšati dan. Znam da je uloge u kojima nismo bili, teško razumjeti. Ispričavam se, stoga, svim majkama, počevši od svoje vlastite, pa do mojih prijateljica, čiju poziciju nisam razumjela sve dok i sama nisam postala majka. Želim nam svima mnogo više razumijevanja i solidarnosti.

Suzana Jašić – nezavisna kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Borisa Demarka na lokalnim izborima 2017. za Grad Pazin

8 komentara na “Suzana Jašić: O majčinstvu i roditeljstvu, i tome što Grad Pazin može učiniti”

  1. Anonimno napisao:

    Svaka čast, Suzi! Još jedna jako bitna  tema o kojoj niki drugi ne govori, na žalost.

  2. valerija napisao:

    suze su mi došle na oči, svaka čast!

  3. Saša napisao:

    Ja bi još skrenula pažnju na nekoliko nedostupnih mjesta u gradu – za roditelje sa malom djecom u kolicima: policija, pošta, matični ured, sud, ….nastavite niz

    1. Anonimno napisao:

      …Erste & FINA…

  4. Marina napisao:

    A i uz Spomen dom mame moraju s kolicima po kolniku zaobilaziti vozila koja se uredno parkiraji na pločniku. Moja djeca su već veća, ali situacija je ista već bar 8 godina unazad

    1. Saša napisao:

      Marina, od kada se postrožilo kažnjavanje parkiranih automobila (i otvorio se novi parking iza Spomen doma) nema više problema sa time :)

  5. suzi jašić napisao:

    A kolica koja se spuštaju niz Dršćevku i onda se kod suda moraju spustiti na samu cestu Dršćevka-M.B.Rašana. Tražila sam već dvije godine za redom preko Pazin proračuna da se barem nogostup spusti da se kolicima taj pothvat može izvest bez opasnosti od prevrtanja.
    Ljudi podržali.
    Ništa se nije dogodilo.

    1. Saša napisao:

      Predlažem slijedeće: opet poslati na Pazin proračun i ispitati da li se može jedan pješački prijelaz napraviti na glavnoj cesti…dakle, prijeđe se sadašnji pješački i do njega na glavnoj cesti da bude drugi (tako je bio onaj problem sa stepenicama od suda). Taj pješački bi spajao nogostup kod bočne strane vrtiča i parkić/stepenište za parking od Bipe

Komentiranje je onemogućeno.

Oglasi
Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.