Iako riječ “Apokálypsis” u doslovnom prijevodu sa grčkog znači “otkrivanje“, njen pojam često vežemo za knjigu „Otkrivenje“ i 13. poglavlje Biblije u kojem se proročki i vizionarski govori o katastrofi koja dovodi do “kraja povijesti” i dolasku Božjeg kraljevstva. Tako je pojam apokaliptičnog postao simbolom posljednjih dana svijeta, a koji će biti obilježeni strašnim pojavama, divovskim udarima mora, rušenjem planina, pucanjem tla, požarom s neba…

Poplave, potresi i tsunamiji, velike suše, erupcija super-vulkana, ludi vođe, rat, nuklearno naoružanje, udar meteora, sunčeva super-oluja, promjena magnetskih polova zemlje, drastična promjena klime, smrtonosni toksini, globalna epidemija – sve su to pojave koje bi u nekom drastičnom scenariju mogle biti realno opasne za preživljavanje čovječanstva i koje bi mogle teorijski prouzrokovati Apokalipsu – smak svijeta.

Ljudi su se tijekom svoje povijesti često bojali i očekivali dolazak kraja svijeta, tako da je društvo pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, postajalo nerijetka tema ili motiv brojnih SF romana. Nakon socijalističke revolucije na istoku Europe uslijedilo je zlatno doba antiutopije na njenom zapadu. No II svjetski rat je iz niza razloga uklonio antiutopijske teme iz fokusa pisaca i čitatelja, a njihovo mjesto zauzele su teme bliske apokalipsi i globalnim katastrofama svih vrsta.

Tako na primjer u romanu “Božji Čekić” A. C. Clarkea, Zemlji prijeti devastirajući udar asteroida Kali, Walter M. Miller radnju svog romana “Hvalospjev za Leibowitza” smješta u post-apokaliptično vrijeme, gdje nakon devastirajućeg nuklearnog rata, redovnici Albertinskog reda pokušavaju sačuvati ostatke ljudskog znanja, kako bi ga sačuvale za vrijeme kada će vanjski svijet opet biti spreman. John Wyndham u romanu “Dan trifida” opisuje ekološku katastrofu u kojoj se civilizacija raspala, a hodajuće biljke mesožderke napadaju oslijepljene ljude. John Christopher u romanu “Smrt trave” opisuje kako se čovječanstvo, bez velikih potresa, tsunamija i spektakularnih katastrofa, našlo u vrlo kratkom roku u stanju apokalipse gdje se ljudi međusobno ubijaju za zadnju koricu kruha, a sve radi globalne epidemija virusa koji napada biljke. James Graham Ballard u svojoj knjizi “Potopljeni svijet” radnju postavlja u 2145 godinu, kada su se zbog globalnog zatopljenja otopile zaleđene površine Zemlje, razina vode se podigla i potopila naseljeni dio planeta, a stanovništvo je prisiljeno iseliti prema Južnom i Sjevernom polu. Poznati film “Dr. Strangelove” Stanleyja Kubricka prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja…

Drevna civilizacija “Maja” nestala je sa zemlje petsto godina prije otkrića Amerike, a ostavila je iza sebe niz zagonetki. Jedna od najvažnijih je njihov ritualno – kozmički kalendar koji još uvijek začuđuje suvremenike svojom točnošću. Prema ovom kalendaru, era takozvanog “Petog Sunca” u kojoj čovječanstvo živi danas, završava se 21. 12. 2012. Što će se dogoditi nakon toga ostaje nepoznato, ali naša zapadnjačka civilizacija stvorila je opet brojne hipoteze u kojima se smak svijeta očekuje upravo 2012. godine.

Broj 13 je paradoksalni broj koji simbolizira smrt i rođenje, kraj i početak, promjenu i transformaciju. On simbolizira nadilaženje materijalnog, uzdizanje na neki viši i bolji, produhovljeni nivo.

Još je u Antici broj 13 smatran brojem koji donosi nesreću. Filip Makedonski dodao je svoj trinaesti kip na mimohodu dvanaestorici bogova, malo poslije toga umoren je u kazalištu. Na posljednjoj večeri Krista s njegovim apostolima, kao trinaesti je za stol sjeo Juda. U Kabali ima 13 duhova zla. Trinaesto poglavlje Otkrivenja je poglavlje u kojem se govori o Antikristu, zvijeri, smaku svijeta.

S druge strane, broj 13 odgovara počinjanju novog ciklusa, promjeni. Tako je Isus okružen 12 apostola nakon smrti uskrsnuo. U južnoj Americi, kod starih Meksikanaca, trinaest je temeljni sveti broj u astronomiji, kalendaru i teologiji. Kod Azteka on predstavlja broj samoga vremena, broj koji predstavlja završetak nekog vremenskog niza. Aztečki tjedan broji 13 dana.

Strah od broja 13 snažan je i danas u suvremenom svijetu. Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu nema trinaesti kat. Mnogi aerodromi nemaju trinaestu sletnu stazu. U bolnicama i hotelima često ne postoji soba broj 13. U talijanskoj Firenci, kuće koje se nalaze između kućnih brojeva 12 i 14 označene su brojem 12 i pol. Mnogi paranoici, upiru prstom u neuspjelu misiju na Mjesec, “Apollo 13″.

S obzirom da nas ove 2012 godine očekuje trinaesti uzastopni Istrakon, vjerujemo da će Vam naš odabir teme “Apokalipsa – smak svijeta” zvučati sasvim logično, opravdano i zanimljivo.

Istrakon.hr