Nakon medijskih natpisa da su batat (slatki krumpir) i stevija svrstane na listu “nedopuštenih biljaka”, što je izazvalo pomutnju i kod proizvođača i kod potrošača, pokušali smo istražiti koliko će to utjecaja imati na njegove proizvođače u Istri.

Od Deana Bana, ravnatelja Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, doznajemo da, prema njegovim saznanjima, u Istri nitko nema ozbiljne nasade ovih biljaka, iako bi naša regija bila pogodna za uzgoj obje kulture.

Osim toga, obje biljke rastu praktički poput korova, i njihov uzgoj doista nije težak. Kako navodi, glavni je razlog za to što u Istri nema organiziranog otkupa. Ove se biljke stoga uzgajaju uglavnom za osobne potrebe. I njega je, priznaje, na početku bila šokirala vijest u medijima da su ove dvije biljke zabranjene no kasnije se ispostavilo da se radi samo o prerađevinama batata. Stoga se, zaključuje, nitko ne treba zabrinjavati, jer smo mi u Hrvatskoj još daleko od te razine.

Stevia se smatra “novom hranom”

Uz riječi da se jedan poljoprivrednik u okolici Tinjana probao baviti uzgojem stevije ali je odustao, uputio nas je na Dražena Pilata koji u okolici Pazina proizvodi presadnice biljke batat. Kako nam je naveo Pilat, njemu je hobi zapravo prerastao u dodatan posao, a u njega je krenuo zbog toga što osobno voli batat te, kako veli, nema načina na koji ga ne sprema i jede. Na naše pitanje hoće li mu medijska galama oko ove biljke utjecati na posao veli kako neće jer su ljudi koji uzgajaju i kupuju batat osviješteni i dobro znaju njegova vrhunska svojstva.

Dodaje kako godišnje proizvede 15- ak tisuća presadnica, što za sebe, što za agrarije diljem Istre, a dio od njega kupuju ljudi koji ga sami uzgajaju za osobnu potrošnju. On sam, veli, ima plantažu od oko dvije tisuće sadnica – dio za sebe, a dio prodaje nekoliko obitelji koji su zaljubljenici u ovu biljku.

Unatoč prvotnom šoku, u pojašnjenju Ministarstva zdravstva navedeno je kako se zbog usklađivanja dodataka
prehrani s Pravilnikom o zdravstvenim tvrdnjama i EU propisima o novoj hrani, biljka stevia, koja se smatra novom hranom, više se ne može koristiti u dodacima prehrani jer ista još uvijek nema odobrenje na razini EU, te je stoga svrstana na negativnu listu. Na taj su način i “Ipomea” vrste (u koju spada batat) svrstane na negativnu listu jer je većina njih toksična, posebice u koncentriranim oblicima, veli se u
odgovoru Ministarstva.

Na naš upit dovodi li zabrana u pitanje i proizvodnju ovih biljki u odgovoru stoji kako se navedene liste ne odnose na hranu koja se konzumira na uobičajeni način stoga dosadašnja uporaba batata (slatkog krumpira) ni na koji način nije sporna.

I dalje dozvoljeno prirodno sladilo

Isto tako, uzgoj stevije i dalje je dopušten u svrhu proizvodnje sladila steviolglikozida koji se posebnim postupkom dobiva iz ove biljke i od kraja 2011. godine uporaba takvog sladila (aditiva) dopuštena je na razini EU, a od sredine 2012. i u Hrvatskoj. Inače, valja reći da se stevia danas sve više koristi u proizvodnji raznoraznih prehrambenih artikala (od žvakaća i bombona preko džemova i sokova) jer dio znanstvene javnosti naveliko govori o njezinoj dobrobiti pri zaslađivanju, u odnosnu na umjetne zaslađivače, poput primjerice aspartama. No, ni ti proizvodi, izgleda ne bi trebali doći u pitanje jer se u njima koristi stevijino sladilo koje je, dakle, i dalje dozvoljeno.

Proizvodnja u obiteljskim gospodarstvima

Različite vrste slatkog krumpira batata prodaju se u svim supermarketima u Istri, a proizvođači su iz sjevernog dijela Hrvatske. Ovaj krumpir bogat betakarotenom koji se preporuča dijabetičarima, uzgajaju i mnogi manji poljoprivredni proizvođači u Istri (OPG-i) i prodaju na pulskoj i drugim tržnicama. Naravno, nije riječ o velikim količinama krumpira, jer se na tržnicama i ne mogu prodati velike količine.

Ali, treba reći da postoji najmanje desetak malih uzgajivača batata, najvećim brojem ekoloških poljoprivrednika, koji prodaju svoje proizvode na tržnici ili na kućnom pragu. U Istri se sve više uzgaja i stevia, ali mahom za osobne potrebe. Zelena se biljčica melje kod kuće i od nje se pripravlja sladilo slično kao što se priprema čaj. Onaj koji vodi računa o zdravoj prehrani na taj način izbjegava industrijski prerađenu steviu i dobiva prirodni i ljekoviti zaslađivač gotovo potpuno bez kalorija. Naravno, da takva proizvodnja ne odgovara industriji hrane.

glasistre.hr