U Kaštelu štrolige, orki i biskupska mitra
(Glas Istre, 16.5.2011.) Umjetnička skupina Družina Čiribu iz Pule oduševila je igrokazom pod nazivom “Mitološka bića u Kaštelu” (nažalost) malobrojnu publiku koja se u subotu navečer okupila na Europskoj noći muzeja u pazinskom Kaštelu. Simpatični pulski cirkuskoulični umjetnici u dvosatnom su programu publiku uspjeli od srca nasmijati, zabaviti, najesti i napojiti te, što je najvažnije, na primjeren način ukazati na bogatstvo istarske mitologije.
Komično-poučni igrokaz, zanimljiv posebice djeci, ali i odraslima, u kojem nije nedostajalo autentične glume istarskih seljaka i praznovjerja, gegova, žongliranja, performansa, glazbe na tradicijskim i svjetskim instrumentima, hodanja na štulama, osmišljen je prigodno, no zajednički je zaključak prisutnih da bi bez mnogo intervencija mogao postati i stalan dio turističke ponude. U nekoliko točaka koje čine zaokruženu priču šesteročlana umjetnička skupina (dio pulske udruge Čarobnjakov šešir) predstavila je šest likova istarske mitologije: štrige, krsnika, urečljivca, orka, moru i štroligu, a pritom je uspješnom interakcijom osvojila publiku, koja im je na kraju nastupa, možda ipak malo predugačkog, mogla samo zapljeskati.
Oni još malobrojniji koji su se ipak odlučili za alternativni program mogli su u prostorima Etnografskog muzeja Istre pogledati pet srednjometražnih medunarodnih etnografskih filmova. Osim EMI-ja, svoja je vrata otvorio i Muzej grada Pazina, smješten u istom srednjovjekovnom objektu. Oni su pak pripremili prezentaciju nazvanu “Novi sjaj muzejskih predmeta”, kojom su htjeli predstaviti uobičajeno djelovanje ove lokalne ustanove u konzerviranju i restauriranju muzejske grade. Izložbu je otvorio gradski pročelnik za društvene djelatnosti Boris Demark, a predstavljeno je desetak obnovljenih predmeta, prvenstveno stari namještaj (komode, noćni ormarići, ogledala, toaletni stol za umivanje…), ali i biskupska mitra s kraja 19. stoljeća te skulptura Bog-otac iz 16./17. stoljeća.
Zanimljivu priču nosi obnova komodesekretera iz 18. stoljeća, koja je služila kao stol za pisanje. U njenim je (tajnim) pretincima restauratorica Kristina Kadum Radoš pronašla ostatke pisama s ljubavnim porukama na talijanskom jeziku, krojačke skice, pa čak i zaključila da je posljednji vlasnik bio dešnjak, jer se kapljice voska nalaze lijevoj strani sekretera. Autorica izložbe Marija Ivetić istaknula je potrebu za uredenjem trenutno neprikladnih muzejskih čuvarnica ne bi li se u dogledno vrijeme mogao sastaviti stalan postav.
Za razliku od vrlo dobro medijski popraćene hrvatske Noći muzeja koja se održava u siječnju (u kojoj sudjeluju i pazinski muzeji), Europska noć muzeja nema tu sreću, što se odrazilo i na mali odaziv publike.
Glas Istre, 16. svibnja 2011.