Ove godine neće biti novih ulaganja na 1.440 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Najbolja je prometnica od Kičera do ulaza u Motovun, a jedna od najlošijih ona od Karojbe koja se spaja na državnu cestu kod Tićana. Bez povećanja cijene cestarine ili sredstava koja stižu putem Hrvatskih cesta više od ovog standarda nije moguće postići, tvrde u istarskom ŽUC-u.
Za novi asfaltni sloj nema novca.

Županijska uprava za ceste (ŽUC) ne planira u 2008. nove radove izvanrednog održavanja na 1.440 kilometara županijskih i lokalnih cesta. – Nismo stavili ništa novog jer nemamo novca. Završavaju se lani započeti radovi na dionici Tinjan – Sveti Petar u Šumi, predvidjeli smo sredstva za okončanje situacije od Divjaki do Motovuna i na mostu Antenal. Nastavljamo izradu projektne dokumentacije za obnovu ceste od Motovuna do Mirne, raskrižja Koromačno i za Cere (cesta koja ide do deponija), radit će se snimke izvedenih stanja i planira se naknada vlasnicima zemljišta na Poreštini, veli ravnatelj ŽUC-a Robi Zgrablić. Za građenje su planirane 644 tisuće kuna (za pripremne radove za obilaznice Barbana i Brtonigle i drugu trasu pulske zaobilaznice), s tim da se priprema rebalans jer bi se uz financijsku suradnju s Pulom radilo na pripremnim radovima za cestu od Stancije Peličeti do izlaza za Medulin.

Za otplatu kredita 19 milijuna kuna
Budžet ŽUC-a se zadnjih godina smanjuje jer su se ranije dizali krediti da se riješe prioritetne potrebe koji se sada vraćaju. Računalo se na povećanje prihoda i vjerovalo da će se to moći pratiti, ali prošao je dvogodišnji moratorij na povrat kredita i plaćaju se kamata i glavnica uz nepromijenjene prihode. U 2008. za otplatu četiri bankarska kredita treba 19 milijuna kuna.
ŽUC je osnovan odlukom Skupštine Istarske županije 1997. sa zadaćom održavanja, zaštite i građenja cesta županijskog i lokalnog značaja. Glavni im je izvor financiranja godišnja naknada za korištenje javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila (cestarina), koja nije povećavana od 2002. Prihodi su još od naknada za izvanredni prijevoz (u 2007. je to bilo deset tisuća kuna), za prekomjernu uporabu cesta (pravilnik koji to regulira je nejasan jer treba znati za što je cesta projektirana i treba brojati promet), za korištenje cestovnog zemljišta (200-tinjak tisuća kuna godišnje), za obavljanje pratećih djelatnosti (ŽUC nema zemljišta pa nema prihoda), za izdavanje dozvola i suglasnosti (50-ak tisuća) te od tekuće pomoći Hrvatskih cesta iz cijene benzina.

Osigurano 69 posto standarda održavanja
Programom građenja i održavanja javnih cesta od 2005. do 2008. planirano je da se za sve ŽUC-eve u Hrvatskoj osigurava 240 milijuna kuna godišnje (iz naknade za benzin), što se raspoređuje na bazi ujednačavanja minimalnog standarda održavanja, prometne opterećenosti i stupnja modernizacije cesta, a isplaćuju Hrvatske ceste. U tih je 240 milijuna uključeno 35 milijuna interventnih sredstava koja raspoređuje ministar prometa iz kandidiranih programa. ŽUC Istarske županije je lani od Hrvatskih cesta dobio planiranih sedam milijuna kuna, koliko je planirano i za 2008. Lani je ministar prometa isplatio 1,5 milijuna, dok do lipnja treba kandidirati projekte za ovu godinu.
U Strategiji prometnog razvitka Hrvatske iz 1999. godine piše da treba od 2000. do 2007. osigurati postupno godišnje povećanje izdvajanja sredstava da se osigura standard održavanja. Tada se za mrežu javnih cesta osiguravalo manje od 45 posto propisanog standarda pa, ako se do 2007. želi osigurati puni standard održavanja cesta, potrebno je godišnje povećavati sredstva za 15 posto.
– To je krenulo. Imali smo povećanje 2002., ali nakon toga je stalo pa su svi naši planovi pali u vodu, veli Zgrablić.
Ovogodišnji je proračun ŽUC-a nešto veći od 72,7 milijuna kuna od čega se od cestarine očekuju 63 milijuna (planira se četiri posto godišnjeg rasta zbog novih vozila). Za redovno održavanje je planirano 41,5 milijuna (na zimsko otpada šest milijuna), za izvanredno 6,9 milijuna i 644 tisuće za građenje. To su podaci s PDV-om pa Zgrablić ističe da se od 41,5 milijuna državi vraćaju 7,4 milijuna kuna.
– Po kilometru bi za ostvarenje stopostotnog redovnog standarda trebalo 59 tisuća kuna. Sada uspijevamo osigurati 69 posto. Bez povećanja cijene cestarine ili većeg izdvajanja Hrvatskih cesta više od ovog standarda nije moguće, tvrdi Zgrablić. Ti su postoci za ceste po Hrvatskoj od 26 do 70 posto pa, iako je Istra u vrhu, stanje cesta je loše.

Veliki teretni promet ubrzano uništava ceste
Stanje asfaltnog kolnika na prometnicama pod ingerencijom ŽUC-a ocjenjuje se ocjenama od nula (odlično stanje) do pet (jako loše stanje), a samo je njih 1,29 posto ili 17,7 kilometara dobilo ocjenu nula! Ocjenu jedan ima devet posto cesta, a dvojku 26 posto. Ocjene od tri do pet znače da treba ići u rekonstrukciju, a tu spada više od 63 posto cesta! Trojku je zaradilo 35 posto, četvorku 14,6 i peticu kao najlošiju ocjenu 13,5 posto cesta. Najbolja je ona od Kičera do ulaza u Motovun koja je u fazama rekonstruirana u nekoliko proteklih godina. Jedna od onih u najlošijem stanju je od Karojbe koja se spaja na državnu cestu kod Tićana. Uz to ŽUC brine i o 67 kilometara makadamskih cesta što je 4,7 posto ukupnih prometnica.
– Ceste nisu građene za ovako intenzivan teretni promet jer gotovo da nema sela u kojem se nešto ne gradi. Zato one brzo propadaju, kaže Zgrablić.
Lani je 13,5 milijuna uloženo u izvanredno održavanje i 7,5 milijuna u građenje pa su radovi bili na mostu Antenal, raskrižjima Zelenica i Concetta, Šišanskoj ulici, rotoru Špadići, obilaznici Svetog Lovreča i Čerišnjevica – Ladavci. U 2007. se radilo na pripremi dokumentacije za sanaciju odrona Čohilji, potpornih zidova u Brkaču i Brnobićima te na cesti Žminj – Kanfanar na dionici od Kanfanara do granice općine. Za obilaznicu Novigrada dobivena je lokacijska dozvola, a građevinska za obilazak Krnjaloža (Stancija Negri), dok predstoji izvlaštenje za obilaznice Pomera i Barbana te cestu Marčana – Križ. Gotovi su projekti za obilaznice Poreč 2 i Poreč 3 i tu će Poreč tražiti građevinsku dozvolu i voditi radove.

Država dala ŽUC-u ceste, ali ne i novac

Od 2000. godine ŽUC je dobio od države 60-ak kilometara cesta, ali niti lipe za njihovo održavanje. Izgradnjom Ipsilona ŽUC dobiva ceste Pazin – Cerovlje, Rogovići – Žminj – Vodnjan, Krunčići – Bale – Vodnjan, neke ceste na Bujštini i onu od Mosta Raša do Bršice. Promjenama Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ŽUC je dobio 60,7 kilometara, dok se »riješio« 7,6 kilometara svojih cesta.

Ulaganja ŽUC-a

2004. – 40,2 milijuna za izvanredno održavanje, 3,9 milijuna za građenje
2005. – 47,9 milijuna za izvanredno održavanje, 3,8 milijuna za građenje
2006. – 16,4 milijuna za izvanredno održavanje, 8,7 milijuna za građenje
2007. – 13,5 milijuna za izvanredno održavanje, 7,5 milijuna za građenje
2008. – 6,9 milijuna za izvanredno održavanje, 644 tisuće za građenje (sprema se rebalans)

Selvina Benić
Glasistre.hr