– U Pazinu najveći dio zaposlenih u malim tvrtkama i obrtima
– Najveći broj nezaposlenih u dobi od 50 do 59 godina te od 25 do 29 godina; poduzetnicima nedostaju određeni kadrovi
– Gospodarstvenici, srednja škola i Pučko otvoreno učilište sjesti oko potreba za školovanjem i prekvalifikacijom
– Potpore Grada za 2014. još nisu potrošene
– Turizam u zamahu, nedostaje mu nadgradnja (kampovi, sadržaji, prijevoz)

Druga sektorska rasprava u okviru projekta “Pazi(n), proračun!” održana je 13. listopada 2014. u dvorani Istra, u pazinskome Spomen domu. Privukla je tridesetak zainteresiranih poduzetnika, obrtnika, djelatnika ustanova, organizacija i udruga s područja Grada Pazina.

U uvodnome dijelu su moderator Igor Bajok i Suzana Jašić iz Gonga upoznali publiku s dosad provedenim javnim raspravama po mjesnim odborima te s nedavnom održanom prvom sektorskom javnom raspravom iz područja socijalne skrbi i zdravstva.

Maja Stranić Grah, pročelnica gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i proračun, potom je dala kratak pregled izgleda prihoda i rashoda proračuna, a zatim i pregled proračuna koji se odnosi na Upravni odjel kojem je na čelu te istaknula kako proračun koji se odnosi na redovnu djelatnost odjela iznosi 6,9 milijuna kuna, a proračun koji se odnosi na decentralizirane funkcije vatrogastva iznosi 4,5 milijuna kuna. Najveći dio kolača od 6,9 milijuna kuna odlazi na redovnu djelatnost odjela (3,055 mlijuna) te na financijske poslove odjela, što podrazumijeva otplate kredita i usluge platnog prometa u iznosu od 2,6 milijuna kuna. Ostatak je raspodijeljen na program poticanja gospodarstva (340 tisuća), razvoj gospodarskih zona (491 tisuća), zaštitu i spašavanje (340 tisuća kuna), ostale aktivnosti (148 tisuća) te osnivanje tvrtke Pazin Sport (25 tisuća kuna).

U daljnjem dijelu iznijela je zanimljive pokazatelje gospodarskog razvoja grada Pazina s naglaskom na broj poduzetnika, kretanje broja zaposlenih, prosječnu plaću radnika, investicije i druge. Tako je, primjerice, na području Grada Pazina broj poduzetnika u 2013. godini bio 291, od čega samo jedan veliki (Kamen) te dva srednja (tvrtke Puris i Vladimir Gortan), te se on neznatno razlikuje od 2010. godine i pojačanja ekonomske krize. “Broj zaposlenih pao je s 3.293 prije četiri godine za 197 u lanjskoj godini. Izvoz na području Grada iznosi oko 191 milijun kuna, dok je uvoz 164 milijuna kuna, pa možemo reći da ne slijedimo nacionalni trend u kojem je situacija obrnuta. Mali poduzetnici najviše investiraju, a najveći je broj zaposlen u prerađivačkoj industriji, što možemo zahvaliti Kamenu”, komentirala je Stranić Grah. No, baza pazinskog gospodarstva su mali poduzetnici i obrtnici. Potom se osvrnula na strukturu nezaposlenih osoba među kojima prednjače osobe s osnovnom školom i srednjom stručnom spremom, a najveći je broj nezaposlenih u dobi od 50 do 59 godina te od 25 do 29 godina. U svom se izlaganju Stranić Grah posebno dotaknula turizma te napomenula kako značajno raste broj noćenja u privatnom smještaju. “Najveći se broj privatnog smještaja s područja Grada nalazi u naselju Zabrežani, a u središnjoj Istri Pazin zauzima drugo mjesto, iza Tinjana, istaknula je.
Potom je detaljno prikazala situaciju u svih šest pazinskih poslovnih zona s prikazom vlasništva, od kojih je najveća zona Ciburi I koja ima 15 poduzetnika koji zapošljavaju više od stotinjak radnika. Jedina poslovna zona u potpunom gradskom vlasništvu, a što je važno zbog mogućnosti prijave na EU fondove, bila bi Pazinka III.

Predstavila je i sustav potpora za gospodarstvo koje se odnose na infrastrukturne potpore (poduzetničke zone), na razvoj konkurentnosti te na jačanje poduzetničkih kompetencija. (Više o svemu može se pronaći u Power Point prezentaciji koju objavljujemo).

U raspravi je Valter Milohanić, dugogodišnji gradski vijećnik, istaknuo kako je razbacanost poslovnih zona dugoročna greška prošlih vlasti te da zone nisu infrastrukturno dovršene, ostavljene su „u prašini i blatu“. Stranić Grah je, naime, prethodno najavila osnivanje dvije nove zone – Pazinka III i Lešće, s time da bi se u ovoj prvoj osmislio i izgradio poduzetnički inkubator koji bi služio kao potpora poduzetnicima. Složivši se s Milohanićem oko raštranosti zona, dodala je kako poslovna zona Pazinka III, koja bi se nalazila nedaleko od rotora pokraj Plodina, ima izrazito dobre infrastrukturne preduvjete (bolja struja, voda, priključenje na pročistač) za razvoj te prijavu na EU fondove, za razliku od poslovnih zona koje nisu u gradskom ili državnom vlasništvu. Grad se redovito javlja na natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls, jedini izvor sredstava za zone koje su u privatnom vlasništvu, a čija su izdvajanja vrlo mala – tek 7 milijuna kuna, odnosno smanjuju se iz godine u godinu pa je posljednjih godina teško dobiti potporu. Ništa se neće raditi ni prijavljivati bez prethodne analize tržišta.

I Loredana Jurman, poduzetnica iz poslovne zone Ciburi prokomentirala je kako se ne treba širiti dalje, već postojeće zone kvalitetno opremiti. Također, istaknula kako u Pazinu nedostaje adekvatnih kadrova elektrotehničarske, strojarske struke, dizajnerske i grafičarske struke. U daljnjoj raspravi napomenuto je kako je tema od šireg javnog interesa, pogodna i za prijavljivanje na natječaje Europskog socijalnog fonda, te kako ova tema zahtijeva detaljnije razgovore gospodarstvenika, srednje škole i Pučkog otvorenog učilišta kako bi se dio kadrova mogao školovati ili prekvalificirati za potebe pazinskog gospodarstva.

Davorin Mogorović smatra, pak, kako se premali iznos izdvaja za mjere poticanja poduzetništva te kako bi bilo korisno dogovoriti povoljne i dugoročne kredite s poslovnim bankama.
Maja Stranić Grah replicirala je da se mjere nikad ne potroše do kraja, na što je Milohanić uzvratio da će zbog podrške od nekoliko tisuća kuna, poduzetnik na prijavu potrošiti mnogo vremena. Pročelnica je rekla kako se ne slaže jer da je dovoljno poslati jedan dopis s obrazloženjem i računima, odnosno, uputila je sve zainteresirane na web stranice Grada gdje se može pronaći poziv za prijavu uz detaljne upute. Poziv se objavljuje početkom godine i traje dok ima sredstava, a sredstva za 2014. godinu još nisu potrošena, napomenula je.

Željko Farkaš je istaknuo kako je prema prikazanoj strukturi pazinskog gospodarstva većina leži na uslužnim djelatnostima, te kako je trgovina definitivno u padu, a turizam u zamahu pa bi i mjere, sukladno tome, trebalo prilagoditi. Stranić Grah je replicirala da je u tijeku izrada Strategije razvoja Grada Pazina, koja bi dala putokaze i odgovore i na ta pitanja.
Bio je ovo uvod u drugi dio rasprave posvećen turizmu pa je direktor Turističkog ureda Središnje Istre, Radenko Sloković, napomenuo kako smještajni objekti rastu po stopi od 30% u posljednjih 17 godina te se broj turista udeseterostručio. Najznačajnija gradska manifestacija koja privlači ljude i puni smještajne kapacitete je konvencija fantazije i znanstvene fantastike Istrakon”.
No, tu stihiju porasta turista koja se događa treba kanalizirati, potebna joj je nadgradnja. “Ono što nedostaje su kampovi i kamp odmorišta, a ljudi se bave razvoojem kuća za odmor s bazenom. Značajnu ulogu imaju i agroturizmi koje bi trebalo poticati.” Iznimno su važne i ostale usluge u turizmu koje privlače turiste i omogućuju im sadržaj, pa je pohvalio inicijative u vezi Pazinske jame – speleoavanture u organizaciji Speleološkog društva Istra te Zip – line. “Uz sve, u središnjoj Istri nedostaje prijevoz jer brojni turisti imaju upite za odlazak u Gračišće ili Motovun javnim prijevozom”, zaključuje Sloković.

U nastavku rasprave, pali su i konkretni prijedlozi. Zvonko Blažević predložio je da bi svi koji prodaju turističke usluge trebal sjesti i zajedno oblikovati turistički prozivod. Valter Milohanić smatra se muzeji mogu mnogo bolje puniti kad bi se aktivno pristupalo školama u Hrvatskoj, čime bi se poboljšala njihova financijska situacija te odteretio gradski proračun.

Tijekom rasprave, pročelnica Stranić Grah prisutnima je podijelila upitnik s nekoliko pitanja. Na pitanje koje tri mjere Programa poticanja poduzetništva u Gradu Pazinu smatraju najkorisnijima za poslovanje njihove tvrtke ili obrta, većina je izdvojila potporu za novo zapošljavanje i samozapošljavanje i potporu novoosnovanim tvtkama i obrtima; a izdvojene su i mjere sufinanciranja ulaganja u standarde kvalitete, promocija inovacija na međunarodnom tržištu te potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata.

Na pitanje na koji način Grad Pazin može pomoći poslovanje Vaše tvrtke ii obrta, dani su sljedeći odgovori: savjetodavno u pisanju projekata za EU fondove; tako da podmiruje svoje obaveze; boljom komunikacijom, oslobođenjem od plaćanja komunalne naknade za OPG…

Pozitivne strane Pazina kao mjesta poslovanja većina vidi u dobrom prometnom i geografskom položaju, a spomenuti su i niski iznos prireza, poticaji i dobra poduzetnička klima. Negativne strane pojedinci vide u stihijskom vođenju sektora gospodarstva, u nenamjenskom trošenju sredstava, tromosti administracije, zatvorenosti prema poduzetnicima koji traže izmjene prostornih planova (sporo rješavanje), nepostojanje poduzetničke klime i banke koja prati poduzetnike.

proracun.pazin.hr