U Pazinu predstavljeno djelo Milana Sijerkovića “Kad laste nisko lete”
U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, pazinska je Gradska knjižnica priredila zanimljivo predstavljanje nove knjige poznatog meteorologa Milana Sijerkovića “Kad laste nisko lete”. Ovaj je ugledni stručnjak za vrijeme, popularan i zbog svog ležernog i duhovitog obraćanja televizijskom gledateljstvu, dosad objavio dvanaest knjiga za odrasle i tri za djecu, a ovoj posljednjoj u kojoj su sabrane mudrosti iz pučke meteorologije iz cijelog svijeta, nakladnik je zagrebačka Školska knjiga.
U lijepo popunjenoj Gradskoj knjižnici Sijerković je posjetiteljima najprije pojasnio da ovo što danas smatramo vremenskom prognozom utemeljenom na znanstvenim promatranjima i nije jako staro: tek su se sredinom devetnaestog stoljeća počele sastavljati prve vremenske prognoze. Ranije su se u proricanju vremena ljudi oslanjali na praznovjerja, dijelom i na astrologiju, ali najvećim dijelom na promatranje i tumačenje znakova prirode. Prve zapise o takvom prognoziranju vremena ostavili su još prije 6.000 godina stari Sumerani klinastim pismom na glinenim pločicama, a na razini pučkog znanja takva se praksa zadržala sve do danas, vrlo često očuvana u kratkim rimovanim izrekama.
U knjizi “Kad laste nisko lete” Sijerković je sakupio i obradio, te povijesnim zgodama i anegdotama obogatio, tri osnovne skupine znakova prirode iz kojih ljudi tumače kakvo će biti vrijeme. Prva i najbrojnija odnosi se na ponašanje životinja, a medu njima najpouzdaniji meteorolozi su kukci, budući da oni svojim ponašanjem reagiraju i na najmanje promjene vlažnosti zraka, temperature ili vjetra. I ponašanje drugih vrsta životinja, primjerice ptica, uvjetovano je ponašanjem kukaca, pa je tako pojavu iz naslova knjige o niskom letu lastavica Sijerković objasnio jednostavnom pojavom: pred pogoršanje vremena raste vlažnost zraka, od čega kukcima otežaju krilca pa se oni spuštaju u niže odnosno prizemnije slojeve, a za njima onda idu i laste. Dakle, kad laste nisko lete to znači da tada i kukci nisko lete, što je pouzdan znak pogoršanja vremena.
Prema reakcijama na promjene u tlaku zraka, vlažnosti i temperaturi, dobri prognozeri su i pijavice, te žabe gatalinke, a s jednima i drugima vještiji poznavatelji prirode nekad su čak izradivali prognostičke uredaje koji bi zvoncem reagirali na promjenu ponašanja tih životinja u staklenim posudama. Promjena vremena se može predvidjeti i iz ponašanja domaćih životinja, primjerice krave uoči kiše jedu više nego inače.
Iako zahtijeva veću strpljivost i promatranje kroz dulje razdoblje, čak i mijene biljnog svijeta mogu poslužiti za predvidanje vremena, ali najraširenija su ipak pučka umijeća prognoziranja iz atmosferskih i prirodnih pojava u neživom svijetu: iz boje večernjeg ili jutarnjeg neba, te iz stanja oblaka, vjetra, mora, a u takvom su prognoziranju s obzirom na svoje iskustvo najvještiji ribari i pomorci. Budući da se u većini primjera koje je spomenuo radilo o predviđanju pogoršanja vremena, iz publike je stiglo pitanje ima li znakova prirode iz kojih se može zaključiti kada će prestati ružno vrijeme i nastupiti poboljšanje. Svakako da ima, odgovorio je Sijerković, i naveo primjer vjeverica koje izlaskom iz duplji dok snijeg još pada najavljuju proljepšanje vremena jer osjete porast atmosferskog tlaka.
Glas Istre