Poznati hrvatski meteorolog i pisac znanstveno popularnog štiva je svoj 13. uradak posvetio klimi Pazina i Pazinštine. Naziv knjige je u njegovom osebujnom stilu – “Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine – crtice o vremenu i klimi Pazina
i Pazinštine”.

Sijerković izražava upravo ono s čime se stanovnici Pazina i okolice svakodnevno suočavaju kada se o vremenu radi. Slojevito oblačenje ovdje u srcu Istre nije stvar mode, već potrebe.

Kada pogledamo obimnu knjigu s više od 200-tinjak stranica, s pravom se zapitamo, kako se zapitao i domaći meteorolog Mario Grabar, jedan od recenzenata na predstavljanju tog nakladničkog prvijenca Gradske knjižnice Pazin, što je Sijerković imao toliko za pisati o klimi u Pazinu. A za takvo obimno štivo “krivac” je i ravnateljica knjižnice Iva Ciceran, koja je, kako je razotkrio autor, stalno zvala i
naručivala što bi još trebalo napisati jer knjiga ne pokriva samo Pazin, nego i klimu
Pazinštine.
Zanimljivost je i da se do ilustracija za knjigu došlo kroz natječaj. Knjigu nadopunjuju i ukrašavaju čak 22 ovdašnja autora fotografija kojima je fotografiranje
hobi. Recenzenti su Grabar i Janja Milković, grafičko oblikovanje potpisuje David Ivić, dok je nakladu od 500 primjeraka knjige tiskao zagrebački Grafomark.

Od ideje do realizacije i promocije u Mjesecu hrvatske knjige protekle su dvije godine. – Nastojao sam napisati stručno, poučno i korisno, ali istovremeno  zanimljivo i zabavno štivo koje će čitatelji rado prihvatiti, sa zadovoljstvom pročitati te preporučiti drugima, zapisao je u proslovu Sijerković. Vjerujem da će mu se želja ostvariti.

U knjizi ima svega pomalo, od prikaza vremenskihmotrenja u Pazinu i Pazinštini
do opisa zraka, temperature, vjetra i drugih meteoroloških elemenata, brojnih vremenskih podataka, ali i vremenskih zanimljivosti. Ne bi Sijerković bio Sijerković kada ne bi tu bilo i zrna mudrosti iz istarske pučke meteorologije.

Poglavlja knjige su: Glavna klimatska obilježja, Godišnji tijek vremena i klime Pazina i Pazinštine, Općinske meteorološke razglednice, te prilozi, u kojima su, uz
ostalo i klimatske tablice Pazina od 1961. do 1990. godine.

Sigurno niste znali da je prva meteorološka mjerenja u Istri obavio u ljeto 1863. markiz Giampaolo Polesini u Poreču ili da je u Pazinu prva meteorološka postaja proradila 1874., kad i one u Buzetu i Vodnjanu. Imala je samo kišomjer za mjerenje
količine oborina, a tek je sedam godina kasnije dobila termometar i barometar.
Listajući kronike Sijerković je došao do podataka da je oštra zima u Istri 1562. uništila masline, smokve i vinovu lozu. Neki od zanimljivih podataka su i oni da je srpanj 1994., s prosječna 23,7 stupnja Celzija, bio najtopliji pazinski srpanj, a najhladniji onaj 1961. s prosječnih 18,9 stupnjeva Celzija. Prosječna temperatura
u kolovozu je u Pazinu 2003. bila čak 24,1 stupanj Celzija. Spominju se i poplave
Pazinčice, ali i Pazin pokriven snijegom pa je tako snijeg padao i 13. travnja 1986.,
što je najkasnije zabilježen snježni pokrivač.

Neizbježno je bilo i pisanje o maglovitom zastoru pa je tako Vladimir Nazor 1913. zapisao: “Gusta magla zbije se po noći nad jamom i u zoru poriva kao oblačina cijelu kotlinu; jedino crkveni toranj viri iz tog maglovitog mora.” “Antonščak mokar, lito
priz vina” jedna je od pučkih izreka o siječnju, ili za veljaču: “Ča sičan izvuče, sve to
mraz potuče!” Ima cijeli niz takvih mudrosti koje su autorov zaštitni znak i bez kojih
se ne može niti zamisliti njegova vremenska prognoza s TV ekrana, a ima ih i u
njegovim knjigama.

Preporuka je – svakako pročitati, jer ima gomila zanimljivih podataka i sigurno
ćete kada zatvorite korice ove knjige biti bogatiji za cijeli niz spoznaja o (ne)vremenu
u središnjoj Istri i njenim specifičnostima. Možda i kupite termometar.

Glas Istre