Kiše će idućih mjeseci biti sve manje, a suša bi, kao i proteklih godina, mogla zaprijetiti već polovicom ili najkasnije pri kraju proljeća, a nakon toga slijedi još jedno suho i vruće ljeto.

Prema klimatološkoj podjeli godišnjih doba već smo tri dana u novom, po mnogima najljepšem godišnjem dobu – u proljeću. Prema vremenskim prilikama koje prevladavaju, to baš ne izgleda tako. To je ipak tek početak, ima još dosta vremena kada će se proljeće pokazati u svom pravom svjetlu.

Prije samog osvrta na trenutne vremenske prilike i prije najave vremenskih prilika u idućem periodu, tek završena zima zaslužuje nekoliko rečenica i kratak osvrt na vrijeme u Istri u protekla tri mjeseca. Već prvim pogledom na zabilježene meteorološke podatke jasno je vidljivo da je ovogodišnja zima bila u potpunosti u znaku obilnih i čestih kiša. To traje još od početka prosinca, s manjim prekidima kiše je u sva tri zimska mjeseca bilo iznadprosječno puno. Kako je to ovih dana vidljivo, taj bi se dugi kišni period mogao produžiti i na prvi proljetni mjesec. O svemu najbolje govore izmjerene količine oborina na glavnim istarskim meteorološkim stanicama. Prednjači Pazin gdje su od početka prosinca pa do kraja veljače pale nevjerojatne 524 litre kiše po metru četvornom. Malo zaostaje južna Istra, na meteorološkoj stanici u zračnoj luci u Puli palo je gotovo 440 litara, što je isto tako daleko najviše za sve zime otkad se na tom mjestu vrše mjerenja. Spomenimo pritom da su te količine daleko iznad polovice ukupnih količina kiše koje očekujemo tijekom čitave godine. Tolike oborine i izuzetno puno kišnih dana govori da je gotovo čitava zima protekla u znaku jakih ciklona, jakih i čestih južnih vjetrova, a tek u nekoliko navrata i uz jaku buru, zaštitni znak svih zima na Jadranu. Za razliku od unutrašnjosti zemlje pa i Dalmacije, na području Istre u posljednja tri mjeseca nije bilo snježnih oborina, izuzetak su tek najviši vrhovi Učke i Ćićarije koji su se u nekoliko navrata zabijelili, ali ni na tim područjima snijega nije bilo pretjerano puno.

Svakako su zanimljive i temperature zraka koje su zabilježene tijekom zime. Bez obzira na to što je zabilježeno nekoliko jačih zahlađenja, temperature su općenito bile iznad prosjeka, a čitavu bismo zimu, kao i sve ostale u posljednjih desetak ili čak dvadesetak godina, mogli okarakterizirati kao relativno blagu, bez ekstremnih hladnoća i bez većih štetnih posljedica koje bi niske temperature mogle prouzročiti. Pri tome mogu spomenuti jače zahlađenje koje se dogodilo pred sam početak ove godine i nekoliko hladnih dana na samom početku godine, kad su i zabilježene najniže temperature za čitavu zimu. Možda će u sjećanju ostati i druga polovica veljače s dosta prohladnim vremenom, a za razliku od ostatka zime, i po desetak suhih i sunčanih dana kakvih je u ostalom dijelu ovogodišnje zime bilo vrlo malo.

Zaključak bi mogao biti vrlo kratak – zima koja je tek završila bila je tek neznatno hladnija od prošlogodišnje, ali u skladu sa zimama posljednjih desetljeća, bez ekstremno niskih temperatura zraka i bez značajnijih snježnih oborina. S druge strane, bit će zabilježena kao najkišovitija ne samo posljednjih nekoliko, već i posljednjih pedesetak ili možda čak i stotinjak godina.
Na kraju nekoliko riječi o vremenu na početku proljeća i o vremenu koje se očekuje u idućem periodu. Slaba kiša i vlažno vrijeme s početka ožujka ubrzo će prijeći u jaku kišu, zapuhat će jaki južni vjetrovi, a nove će ciklone ubrzo stići na ova područja. Prema raspoloživim najavama vremena, sve ukazuje na to da nam slijedi nekoliko vrlo kišovitih i vjetrovitih dana. To se posebno odnosi na dane do kraja ovog tjedna, pri kraju tjedna zapuhat će bura i malo će zahladiti. Iako će temperature zraka malo pasti, snijeg se na području Istre ne očekuje, izuzetak mogu biti tek najviši planinski vrhovi.

Do stabiliziranja vremenskih prilika pa i do prvih pravih proljetnih dana trebalo bi doći tek polovicom idućeg tjedna, nadajmo se da će bar nekoliko dana i potrajati. Bilo bi svakako zanimljivo dati i prognozu za čitavo proljeće, nažalost takve prognoze nisu dostupne pa ih meteorolozi uglavnom i ne daju. Mogao bih tek mogao spomenuti da nam nakon tolikih kiša vjerojatno slijedi još jedna godina u kojoj će oborina biti dosta, ali vrlo loše raspoređenih. Kiše će idućih mjeseci biti sve manje, a suša bi, kao i proteklih godina, mogla zaprijetiti već polovicom ili najkasnije pri kraju proljeća. Isto bismo tako mogli očekivati da nam nakon toga slijedi još jedno suho i vruće ljeto. Do tada ima još dosta vremena i meteorolozi će se potruditi da u svojim prognozama pravovremeno najave sve najvažnije događaje koje će nam vrijeme donositi.

Mario GRABAR
Glasistre.hr