U SLUČAJU NUKLEARNOG RATA VIŠE NEMA ZAŠTITE: Atomsko sklonište služi za pismohranu HZZO-a
Betonski objekt ukopan duboko u zemlju izazivao je mistiku, naročito među školarcima, a i neku neodređenu prijetnje od nuklearnog rata o kojoj se tih godina još uvijek dosta pričalo. Godine koje su slijedile pokazale su da je ratna prijetnja stigla iz sasvim drugog izvora.
Tijekom osamdesetih godina pokraj pazinskog Doma zdravlja i osnovne škole, uz “gornju” ljekarnu, gradilo se atomsko sklonište. Betonski objekt ukopan duboko u zemlju izazivao je mistiku, naročito među školarcima, a i neku neodređenu prijetnju od nuklearnog rata o kojoj se tih godina još uvijek dosta pričalo. Godine koje su uslijedile pokazale su da je ratna prijetnja stigla iz sasvim drugog izvora.
“Ampulirani lijekovi 2008.”
Atomsko sklonište koje je moglo primiti 250 žitelja nikad nije dovršeno, a niti je ikad korišteno za sklanjanje većeg broja ljudi. Niti tijekom Domovinskog rata, kada je u nekoliko navrata i u Pazinu bila oglašena zračna uzbuna, nisu se ondje smjestili građani, već se koristio za sklanjanje materijalnih dobara. Iako su provedene električne instalacije pa u njemu ima struje, nikad nije sagrađena ventilacija pa bi tako, pretpostavljamo, u njemu veći broj ljudi mogao boraviti vrlo kratko vrijeme. Iznad njega u drugoj polovici 90-ih sagrađena je masivna dvokatna zgrada Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u kojoj je kasnije smješten i pazinski Centar za socijalnu skrb. Skloništa su iz nadležnosti MUP-a 1998. godine prešla na gradove i općine. U jednom je razdoblju sklonište bilo otvoreno pa su u njemu znali boraviti mlađi pojedinci o čemu još svjedoče brojni grafiti. Kasnije su oba ulaza zatvorena željeznim vratima i lokotima.
Radi se o neuvjetnom skloništu ukupne površine 400 četvornih metara (sklonište, predulaz, ulazna rampa, ulazno stubište) koje je ostalo službeno gradsko sklonište u sklopu Civilne zaštite sve do 2015. godine kada su zakonskim odredbama, Zakonom o sustavu civilne zaštite, proglašene ništetnim sve dotadašnje odluke o tzv. atomskim skloništima kojih je u Hrvatskoj bilo ukupno 1.849. Otad se više ne provode ni redovni inspekcijski nadzori. Ukratko, u potpunosti se odustalo od tzv. atomskih skloništa. No, Grad Pazin ga je, uz zakonske uvjete da se primjerice može osposobiti u roku 24 sata, a na temelju javnog natječaja još 2004. godine dao u najam.
Prije nekoliko dana obišli smo to sklonište u Keršovanijevom prolazu koje ima dva ulaza. Na oba smo zatekli željezna vrata i lokote, a iza vrata ugledali zapakirane kutije smještene na palete. Jedna se paleta nalazila tik uz sam ulaz, a šokiralo nas je kad smo pročitali natpise na kutiji su glasili: “Ampulirani lijekovi 2008.”. Nadohvat ruke nekom nestašnom djetetu što nas je zabrinulo. Kontaktirali smo stoga nadležne u gradskoj upravi koji su promptno reagirali.
Deseci tisuća kutija s dokumentacijom
Pokazalo se da je bila riječ o lažnoj uzbuni i ponovo se pokazalo da je bolje višestruko provjeriti nego donositi zaključke naprečac. S obzirom da se ondje skladišti pismohrana HZZO-a, u kutijama koje se nalaze na paletama ne nalaze se stari lijekovi, već računi za nabavku lijekova i slična dokumentacija koju je HZZO dužan čuvati 10 godina. U tom se skloništu nalaze deseci tisuća takvih kutija s dokumentacijom javne nabave iz Opće bolnice Pula i svih istarskih Domova zdravlja, saznajemo od gradskog voditelja Službe za unutarnju reviziju Roberta Ladavca. Dakle, na ulazu u samo sklonište nalazi se paleta s dokumentacijom koja je spremna da ju ovlaštena tvrtka odveze u reciklažu ili uništi. HZZO-u je 2014. godine pod istim uvjetima produžen desetogodišnji zakup.
– Zakon o sustavu civilne zaštite u bitnom je promijenio zadaće i obveze vezane uz izgradnju i održavanje skloništa. Prestale su važiti sve odredbe koje su se odnosile na izgradnju i održavanje skloništa. Sukladno tome, prestali su vrijediti tehnički standardi i normativi za održavanje skloništa, a prestale su i obveze vlasnika skloništa za održavanje prema ranije definiranim tehničkim standardima, ustvrdio je voditelj Ladavac.
Procjena rizika ne uključuje ratove
Pazinsko Gradsko vijeće krajem lipnja donijelo je procjenu rizika od velikih nesreća na temelju odredbi Smjernica za izradu procjene rizika za područje Istarske županije. Procjena obuhvaća obradu sedam rizika: potres; požar otvorenog prostora; epidemije i pandemije; ekstremne temperature; tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima; poplave i suša.
– U skladu s propisanom metodologijom procjena rizika ne provodi se za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš, kaže gradski revizor Roberto Ladavac. To praktički znači da više nema sustavne civilne zaštite u slučaju nuklearnog rata.
Pored skloništa u Keršovanijem prolazu kao sklonište osnovne zaštite navodi se i sklonište u prostorima bivše tvornice Pazinka, ali je ono u privatnom vlasništvu. Procjena sadrži popis smještajnih kapaciteta koji bi se koristili za potrebe sklanjanja i smještaja građana u slučaju velikih nesreća (dvorane, škole, vrtić i drugi objekti pogodni za smještaj građana).
A. Dagostin
