Na području Istarske i Primorsko-goranske Županije postoji velika potreba za razvojem mreže udomiteljskih obitelji kako bi se u njih mogla smjestiti ona djeca koja su trenutačno zbrinuta u nekom od domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Na području Istarske županije to je Dom za djecu u Puli, a na području Primorsko-goranske županije to su Domovi za djecu i mlađe i punoljetne osobe : „Izvor” Selce , „I. B. Mažuranić”, Lovran sa podružnicom u Rijeci i „Braća Mažuranići” u Novom Vinodolskom. Kako bi se promovirao institut udomiteljstva dana 17.10.2013 god., u Domu Marinići, Viškovo, PGŽ od strane Udruge udomitelja PGŽ održana je javna tribina o udomiteljstvu na kojoj je između ostalih učestvovala i Mirjana Đebić, diplomirana socijalna radnica, članica tima za udomiteljstvo riječkog Centra za socijalnu skrb s kojom je na obavljen  intervju.

Što je to udomiteljstvo ?

Prema Zakonu o udomiteljstvu udomiteljstvo se definira kao oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji.Udomiteljska obitelj je ona obitelj koja ima dozvolu za obavljanje udomiteljstva, a čine je udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu.

Korisnik udomiteljstva je dijete, mlađa punoljetna osoba do završetka redovitog školovanja i najduže godinu dana nakon završetka redovitog školovanja a ako se ne može zaposliti najduže do 26. godine života.

Koje su vrste udomiteljstva ?

Prema potrebama korisnika razlikujemo tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno udomiteljstvo a prema statusu udomitelja srodničko i nesrodničko  udomiteljstvo.

Tradicionalno udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se pružaju usluge skrbi djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi bez odgovarajuće roditeljske skrbi čiji psihofizički razvoj i razina funkcioniranja ne odstupa značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi, a za koje je procijenjeno da je primjena udomiteljstva u njegovom najboljem interesu.

Specijalizirano udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se korisniku pružaju specijalizirane usluge skrbi zadovoljavanjem njegovih osnovnih i dodatnih životnih potreba povezanih uz njegov psihofizički razvoj i razinu funkcioniranja,  koji odstupaju značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi  ili uz veće probleme u ponašanju, teže zdravstveno stanje ili invaliditet, a korisniku potrebnu skrb pruža specijalizirani udomitelj koji ima posebna znanja i vještine, te članovi njegove obitelji

Hitno udomiteljstvo  je udomiteljstvo kojim se korisniku radi njegove sigurnosti, zaštite ili drugih životnih interesa mora zbog neke krizne situacije hitno osigurati privremeni smještaj u udomiteljsku obitelj do prestanka te situacije i stvaranja uvjeta za njegov povratak u vlastitu obitelj ili do osiguravanja drugih oblika skrbi u skladu s njegovim individualnim planom promjene.

Povremeno udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se djeci i odraslim osobama pružaju usluge skrbi na privremenom smještaju tijekom pripreme za stalni smještaj u tu udomiteljsku obitelj, ili zа dijete ili odraslu osobu koja je nа duljem smještаju u domu socijalne skrbi, radi njihove prilagodbe na obiteljski način životа i/ili pripreme zа sаmostаlаn život

Srodničko udomiteljstvo obavljaju udomitelj i članovi udomiteljske obitelji, koji su u krvnom i/ili tazbinskom srodstvu s korisnikom, kada je takav oblik skrbi u njegovom najboljem interesu (baka, djed, stric, teta, ujak, braća/polubraća i unuci te njihovi bračni/izvanbračni partneri)

Kod nesrodničkog udomiteljstva  udomiteljstvo obavljaju udomitelj i članovi udomiteljske obitelji koji nisu u krvnom i/ili tazbinskom srodstvu s korisnikom, a ono može biti tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno udomiteljstvo.

Tko može biti udomitelj?

Udomitelj može  biti punoljetna osoba hrvatski državljanin koja ima ima prebivalište u RH, da  je poslovno sposobna osoba, da je zdravstveno sposobna osoba , da ima završenu osnovnu školu, da posjeduje sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba , mora ostvarivati vlastita sredstva za uzdržavanje, osim srodničkih obitelji (prihod ne smije biti manji od  850,00 kn mjesečno), da je od 21-60 godina starosti  i da dobna razlika između udomitelja i udomljenog djeteta nije manja od 20 godina niti veća od 50 godina, osim kada se radi o srodničkoj obitelji „

Tko ne može biti udomitelj?

Udomitelj ne može biti ona obitelj u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi, u kojoj je udomitelju ili drugom članu obitelji izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite, u kojoj je udomitelj ili drugi član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja, ili ona u kojoj bi zbog bolesti udomitelja ili člana obitelji moglo biti ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika.

Kako postati udomitelj:

Da bi se postalo udomitelj potrebno je podnijeti  zahtjev  za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva pri nadležnom Centru za socijalnu skrb. Na području PGŽ zahtjev se može podnijeti CZSS Rijeka, CZSS Opatija, CZSS Krk, CZSS Crikvenica, CZSS Lošinj, CZSS Cres ovisno o prebivalištu udomitelja.

Tako je npr., postupak pri CZSS Rijeka slijedeći: zahtjev se predaje i preuzima  na prijemnom uredu a uz zahtjev je potrebno priložiti osim pisane suglasnosti svih punoljetnih članova obitelji i odgovarajuća osobna dokumentaciju a to su : rodni list, domovnica, uvjerenje o nekažnjavanju, potvrda liječnika opće/obiteljske medicine o zdravstvenom stanju podnositelja zahtjeva, vlasnički list/ ili govor o najmu stana (sklopljen na 4 god.), te odrezak od plaće ili mirovine.

Nakon predaje zahtjeva vrši se stručna obrada potencijalnih udomitelja od strane socijalnog radnika i psihologa koji rade na poslovima udomiteljstva, te će se izvršiti terenski izvid stručnih radnika u domu potencijalnih udomitelja u cilju provjere odgovarajućih stambenih, materijalnih i ostalih uvjeta.

Nakon toga izrađuje će se stručna ocjena o ispunjavanju uvjeta za obavljanje udomiteljstva  koju obavljaju socijalni radnik i psiholog , te se utvrđuje vrsta udomiteljstva i  broj djece (max 3 djece; 4 ukoliko se radi o braći i sestrama).

Nakon izvršenih svih ovih radnji organizirat će se osposobljavanje udomitelja kroz edukaciju koju organizira Centar  i ona je obavezna  prije prijema na smještaj prvog korisnika, što vrijedi za nesrodničke udomitelje, dok  srodnički udomitelji dozvolu dobivaju odmah dok će edukaciju prolaziti kasnije.

Nakon toga se  izdaje  dozvola  za obavljanje udomiteljstva s  rokom važenja od 5 godina a nakon završetka tog roka potrebno je dati zahtjev za obnovu dozvole najmanje 60 dana prije isteka važeće dozvole.

Koja je visina udomiteljske naknade?

Udomitelji za svoj rad mjesečno dobivaju naknadu za troškove smještaja djeteta (opskrbninu) i osobnu naknadu  (samo nesrodnički udomitelji ), a koje se obračunavaju  od dana smještaja korisnika.

Livio Dolgoš,
diplomirani socijalni radnik