Ukinuti Istarsku županiju i uspostaviti Autonomnu regiju Istru?

2Piše: Ernie Gigante Dešković (magistar kulturologije, doktorand filozofije)

Udarimo odmah u srž. Treba li ukinuti sve županije? Da!

Ukoliko bolje pogledate jedini koji se tome protive su ljudi iz samih županija, osobe politički-interesno povezane s njim ili političari koji se ne žele zamjeriti mnogobrojnim zaposlenicima (glasačima) po županijama ne shvaćajući kako tzv. običnih građana (glasača) ima mnogo više.
Ukratko, poruka Bruxellesa „ukinite sve županije i uštedite šest milijardi kuna“ vjerojatno je najpametnija koju je poslala Hrvatskoj posljednjih godina.

Ne treba tu puno mudrovati. Hrvatska je prezadužena, osiromašena, pokradena, s urušenim gospodarstvom i ekonomijom na infuzijama, uspjeh ili propast jedine gospodarske grane koja nešto vrijedi (turizam) ovisi o kišnim oblacima, osobe koje bi u uređenijim zemljama završavale po zatvorima u nas su uspješni poduzetnici… I kada tako iskreno sagledamo stvari moramo priznati da briselska poruka, onako između redaka, ustvari poručuje: ukinite taj nepotreban državni birokratski aparat ili zašutite o svojim ekonomskim problemima, jer ukoliko bankrotirate nemojte reći da niste bili upozoreni!

Naravno, sve je to otkrivanje tople vode, jer svi jako dobro znamo da u Hrvatskoj postoji ogroman i skup državni aparat koji ima toliko raznoraznih tijela, agencija, zaklada… čiji smisao (osim uhljebljivanja podobnih) ni najkreativniji među nama ne mogu dokučiti.
Pa krenimo redom.

1. Što bi se desilo da ovog treba nestanu sve županije?

Ništa posebno. Ogromnu većinu poslova koje obavljaju županije bez suviše problema mogu obavljati gradovi i općine (kao što su prije postojanja županija i činile tadašnje općine).
Županije su nastale početkom 90′ kada je hrvatskom politikom vladala ideja velebne države što je sa sobom nosilo brojne trivijalne stvari. Pa su tako, kao u svake velike države koja drži do sebe, morale biti uspostavljene kvazi-regije (županije) kojih je moralo biti puno, jer ako ih je tada Italija imala 20, Francuska 26, što ih Hrvatska isto ne bi imala 20-tak? A da ne spominjemo tadašnje postojanje „drugog Sabora“ Županijskog doma, itd.

Kako bi cirkus bio potpun krenulo se s razbijanjem postojećih općina na brojne manje. Tako je nastalo današnje neizdrživo stanje u kojemu su gradovi lišeni svojih prstena te imamo šleper općina koje broje manje stanovnika nego dvije pulske zgrade, koje uglavnom ne mogu živjeti bez državne pomoći, a većinu novac kojeg prihode ide na plaće zaposlenika u samoj općini.

Na području današnje Istarske županije postojalo je 7 općina (Pula, Pazin, Rovinj, Poreč, Labin, Buzet, Umag-Buje) i sve je sasvim dobro funkcioniralo. Danas postoji 41 grad i općina, što je gotovo 6 puta više, svaka općina ima svojeg načelnika, zamjenika, pročelnika, službenika, glasnogovornika, tajnicu, tajnicu tajnice, nekakvo komunalno društvo, itd.

Ukratko, u ovoj našoj priči ne smiju biti samo županije na tapetu, jer je Hrvatskoj potrebna cjelovita reforma.

2. Trebaju nam regije umjesto županija?

Ukoliko želimo kvalitetniji (i pošteniji) državni ustroj županije treba ukinuti i umjesto njih uspostaviti 5-6 regija. Ali najprije treba znati što su to regije.

Županija nije isto što i regija, iako to mnogi županijski čelnici poistovjećuju jer im tako valjda bolje zvuči. Mnoge današnje županije uistinu ne slijede nikakve regionalne okvire, već samo one političke vremena kad su stvarane. Pa tako imamo Zagreb s ovlastima županije, i Zagrebačku županiju koja je ustvari okolica Zagreba. Postoje hibridi kao Primorsko-goranska županija, u kojoj se priobalni dio ne naziva onako kako se to područje uistinu regionalno zove – Kvarner. Imamo Splitsko-dalmatinsku županiju koja ne obuhvaća Dalmaciju… Ima tu svega i svačega.

Naime, kako bi određeno područje bilo regijom mora zadovoljavati neke uvjete. Ne može se tek oformiti nekakva jedinica i reći: evo, sada je to regija. To tako ne ide.

Koje to uvjete treba zadovoljiti? Zajednički nazivnik jednog prostora, osjećaj građana pripadnosti tom zajedničkom prostoru, postojanje određenog geografskog, kulturnog, povijesnog i upravno-pravnog jedinstva. No najvažnije je postojanje određenih specifičnosti koje dotični prostor definiraju u odnosu na druge.

3. Istra treba biti samostalna regija?

To je pitanje koje (barem u Istri) podiže najviše prašine, no odgovor je vrlo jednostavan: Istra ima sve preduvjete da bude zasebna regija i oko toga ne bi trebalo biti spora.

Međutim, ono što se uporno zaboravlja jest da Istarska županija nije isto što i Istra (prvo je administrativna jedinica, drugo je geografski pojam). Istarska županija obuhvaća tek nešto više od 60% geografske Istre. Ukratko, regija Istra uopće ne mora slijediti granice današnje Istarske županije.
Učka je današnja politička granica Istre, Preluka (koja je danas dio Grada Rijeke) je geografska granica Istre, dok su kulturološki i povijesno (koliko god se to nekome sviđa ili ne) Istra i Kvarner strašno slični, te kad bi netko sa strane promatrao ta dva područja teško bi ih mogao razlikovati.
No držimo se mi Učke, jer se tako najbolje definira današnja percepcija Istre (iako percepcija granice nije uvijek ista, niti slijedi geografske pojmove, a zgodan pokazatelj toga je da se prva hrvatska čitaonica u Istri nalazi u Kastvu, i uspostavljena je daleke 1866. godine).

4. Kakve ovlasti takva regija Istra treba imati?

Ukoliko se želi da regije uspješno funkcioniraju potrebna je decentralizacija – ponajviše sredstava i ovlasti na način da novac koji se prihoduje na određenom području prvenstveno ostaje za razvitak tog istog područja na način kako to želi stanovništvo tog područja. Ukratko, sustav državne uprave treba reorganizirati i racionalizirati, spriječiti da kao danas raznorazne jedinice zapošljavaju (uhljebljuju) na lopate, te jasno posložiti tko obavlja koji dio posla i s kojim novcem će to činiti.
Postoje samo dva puta: snažna centralizacija ili snažna decentralizacija (ironično, oba su spojiva s regionalizacijom).

Centralizaciju mogu zagovarati samo oni koji ne žele dobro ovoj zemlji, jer je Hrvatska suviše raznolika i tada bi u praksi prosperirao samo Zagreb, a svi ostali bi se osjećali iskorišteno. Ukratko, ukoliko želimo dobro ovoj zemlji decentralizacija je jedini put. No to je tek jedan korak, jer decentralizacija kao takva nije dovoljna.

Ovdje je potrebno stvari nazvati svojim imenom. U slučaju regionalizacije regije bi trebale biti autonomne, te bi s time Istra trebala biti autonomna regija!

Ne moraju se sada za glavu hvatati svi oni koji to čine na spomen riječi autonomija. Termin autonomija je sasvim bedasto difamiran i pogrešno shvaćen u Hrvatskoj. Riječ je o terminu koji znači puko posjedovanje adekvatnih ovlasti kako bi se moglo uspješno upravljati vlastitim prostorom.

Nadalje, važno je navesti kako identičan status moraju imati sve hrvatske regije: Kvarner (kojemu se lijepi Gorski kotar), Slavonija (kojoj se lijepi Baranja), Dalmacija, itd. Takvo što bi imalo geografski, kulturni i povijesni smisao, osiguralo regijama (s time i Hrvatskoj u cjelini) razvitak te imalo opravdanu ekonomsku održivost.

5. Postoji li u Istri politika koja se zalaže za autonomiju Istre?

Ne. Tu i tamo se nađe neki pojedinac koji se ne ustručavaju reći kako mu je autonomija OK, ali u Istri uistinu nema sustavne politike koja juri autonomiju Istre. Postoji lokal-patriotska politika, postoje razne varijacije na temu, ali za autonomiju ne. Kada bi takva politika postojala već bi autonomija Istre bila realnost.

Autonomija je mnogima tek zgodna fraza za dobiti koji glas više. U Istri, kao u cijeloj Hrvatskoj, svima su puna usta decentralizacije. No decentralizacija ipak nije isto što i autonomija. U prvo može ući svašta i ništa, dok je drugo neusporedivo jasnije, konkretnije i u konačnici za građane Istre i cijele Hrvatske bolje.

Ukratko, dobar put bi bio ukidanje većeg broja općina, ukidanje županija i uspostava regija koje će posjedovati autonomiju. Recimo, nešto slično autonomiji koju imaju regije Valle d’Aosta ili Trentino-Alto Adige u Italiji.

Piše: Ernie Gigante Dešković (magistar kulturologije, doktorand filozofije)

1 komentar na “Ukinuti Istarsku županiju i uspostaviti Autonomnu regiju Istru?”

  1. PazindoPreluka napisao:

    Dakle, trebala bi bit Autonomna regija Istra s granicom na Preluku, ali pošto to nije trenutno prepoznato “držimo se Učke”. Ok.
    Onda bi posebno trebala bit A.R. Kvarner, jer je navodno neprirodno sjedinjena s Gorskim kotarom, a treća valjda A.R. Gorski kotar, jer je ostala sama.
    I šta dobivamo? Umjesto dvije županije “racionalizacijom” dobivamo tri autonomne regija. Ili ako ono “lijepi se” shvatimo kao da Gorski kotar ostaje Rijeci – i onda se mijenja – upravo ništa.
    (Uzgred, ako Hrvatsko primorje nije dovoljno točan povijesni naziv regije, s čime se djelomično slažem, bogme nije ni Kvarner koji se prije koristio samo kao naziv zaljeva, a u širu upotrebu gurnuo ga je autoru dobro znani D’annunzio it.wikipedia.org/wiki/Reggenza_italiana_del_Carnaro
    Ako želimo govoriti o pravom povijesnom nazivu te regije – onda je to definitivno Liburnija. Isto kao što je Dalamacija nastala po ilirskom narodu Delmata, Istra po Histrima i Liburnija je tamo gdje su živjeli Liburni)
    Nadalje, autor kaže da “županije treba ukinuti i umjesto njih uspostaviti 5-6 regija”. Ali kako? Već ih imamo dvije (ili tri) na riječko-istarskom području. Ako se zaista uspije spojit Dalmacija od Zadra do Dubrovnika (s 900 tisuća stanovnika!) u jednu regiju i Slavonija još s više, preostaju nam rupe. Što s Likom? Što s karlovačkim područjem? Je li Kordun regija, Banija? Zaslužuje li Hrvatsko zagorje regiju? Da li ga zgurat i kako s Varaždinom. Da li napravit veliku zagrebačku regiju koja će imat 2 milijuna stanovnika, pola Hrvatske? Gdje tu smjestit Sisak?
    Dakle, i ja sam za autonomiju, samoupravu bilo koje regije kojoj budem pripadao, ali nisam za jeftino autonomašenje! Dajte nama, a da ne znamo ni što, ni u kojim granicama, ni da imamo širu sliku kako je to moguće sredit sa 5-6 regija.
    Da na zapadnoj strani će bit 2 mikroregije s 200.000 (Istra) ili 300.000 (Liburnija) stanovnika, a na drugoj tri regije s po milijun ili dva stanovnika. Vrlo uravnoteženo, da.

Komentiranje je onemogućeno.

Oglasi
Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2019.