Uskoro stižu kobasice i hrenovke od boškarina
Dosadašnji privremeni član uprave trgovačkog društva AZRRI – Agencije za ruralni razvoj Istre – Igor Merlić izabran je koncem prošlog mjeseca za njenog direktora, zamijenivši tako dotadašnjeg direktora Graciana Prekalja, koji se povukao iz zdravstvenih razloga. Bio je to povod da popričamo o novostima i planovima ove županijske tvrtke široj javnosti najpoznatijoj po projektu spasa istarskog goveda – popularno zvanog boškarina.
– Trenutno smo dosegli brojku od negdje ukupno dvije tisuće grla boškarina koji se nalaze kod uzgajivača kooperanata, ili u posjedu samog AZRRI-ja. Kada smo pokrenuli program zaštite prije desetak godina bilo ih je samo 93, a recimo prije pet godina ih je bilo nešto više od tisuću. No, stručnjaci kažu da tek kada se pređe broj od četiri tisuće grla da se smatra da je govedo, odnosno životinja, spašena od izumiranja, kaže Merlić, koji dodaje da su spasu jednog od simbola Istre posebice pomogli AZRRI-jevi “beskamatni zajmovi” rasplodnih grla kooperantima, koji ih nakon pet godina imaju dužnost vratiti čime se stalno povećava populacija.
– AZRRI također stočarima garantira otkupnu cijenu i količinu.
– Još uvijek ne možemo govoriti da je uzgoj istarskog goveda u OPG-ima profitabilan, a najviše ga ograničava veličina stada i nedostatak dovoljnih površina. Također su i državni poticaji za goveda pali s tisuću na 300 eura, što nam ne ide na ruku. Trenutno se u Istri petnaestak OPG-a bavi njihovim uzgojem, a želja nam je da te obitelji mogu živjeti od uzgoja goveda.
– Jedinu farmu boškarina AZRRI je imao u Murarima kraj Motovuna, ali je ona prodana?
– Točno, ona je na javnoj dražbi prodana austrijskom poduzetniku. Međutim, mi tamo i dalje držimo dvije staje goveda s 80-90 grla koje čekaju završetak farme, odnosno uzgajališta goveda na Gortanovom brijegu kraj Pazina, koja bi trebala biti gotova do svibnja. Prva i druga faza gradnje farmi su bile dovršene putem europskih fondova, a sada ulazimo u treću, završnu fazu, gradnju glavne hale. Za investiciju vrijednu 3,5 milijuna kuna izvođač radova “Vladimir Gortan” podigao je kredit kod Komercijalne banke, a AZRRI mu je jamac.
Tu se planira graditi manji genetski centar istarskog goveda, a jedan dio planiramo rezervirati za uzgojni program istarskog tovara, čiji je broj u Istri pao na možda njih 300. Dakle, u farmi na Gortanovom brijegu ne bi bilo više od stotinu goveda i tridesetak magaraca. Također se planira zaštita istarske koze, a onda u perspektivi i ovce. Nedavno je također asfaltirana polovica ceste do našeg Edukacijskog gastronomskog centra, a na proljeće će krenuti druga polovice ukupne dužine 1, kilometra, pa ćemo imati mnogo bolji pristup. Cestu do farme zasad se ipak neće asfaltirati zbog prevelikog troška.
– U Edukacijskom gastronomskom centru na Gortanovom brijegu očekuju se nove edukacijske radionice?
– Tijekom veljače i ožujka odvijat će se subvencionirane radionice za ugostitelje, kuhare, konobare i ostale, s ciljem valorizacije i promocije istarske gastronomije i istarskih poljoprivrednih proizvoda. Angažirali smo vrhunske kuhare, a time želimo približiti naše autohtone proizvode sektoru turizma. Nastavljamo i s manifestacijom Dani otvorenih vrata u studenome, sve su češći upiti gostiju iz Italije i Slovenije, pa smo se odlučili za njenu promociju u medijima slovenske Istre i Trsta.
– Nedavno ste osmislili neke nove proizvode od istarskog goveda čija se promocija uskoro očekuje?
– Uskoro ćemo u Pazinu napraviti promociju tri sasvim nova proizvoda koje su osmislili naši prehrambeni tehnolozi: hrenovke od boškarina bez aditiva i konzervansa, kobasica za pečenje od boškarina, te sušeni komadi jelena, goveda i magarca. Prije svega mnogo očekujemo od hrenovki. Planiramo ih ponuditi besplatno na degustiranje školskoj djeci da vidimo kakve su reakcije. Nadam se da bi takav proizvod mogao ući u školske jelovnike u sklopu županove ideje o promociji zavičajne autohtone hrane.
– Otkupljujete i divljač od istarskih lovačkih društava?
– Otkupljujemo sav višak, ako odgovara kvaliteti, odnosno ako nije previše propucana, da budem iskren. Lanjske smo godine otkupili 35 jelenske divljači i desetak divljih svinja, uglavnom iz sjevernog dijela Istre. Kao zanimljivost se može kazati da smo prije tri-četiri godine otkupili vrlo kvalitetni sanitarni odstrel jelena s otočja Brijuni – 104 jelena lopatara.
– Kako je razriješen vlasnički prijepor oko poljoprivrednih površina u Cerovljanskoj vali i u Murarima?
– Radi se o zemljištu koje je AZRRI dotad koristio kao nasljednik Purisovih površina, ali po formulaciji korisnik bez pravnog temelja. Dugogodišnji spor s poljoprivrednicima iz Cerovlja razriješen je lani na jesen, tako da smo im ustupili dio zemljišta, jer za nekoliko hektara nama nije kraj svijeta. Tako da smo na kraju u petogodišnji najam uzeli 40 hektara iz Cerovljanske vale, a u Murarima još oko 175 hektara. Na tom smo zemljištu posadili 25 hektara pšenice, 20 hektara ječma, oko 15 hektara pira i oko 40 hektara lucerne koje koristimo za tov goveda, a višak prodajemo na tržištu.
– Preuzeli ste uljaru u Vodnjanu? Kakvi su tu planovi?
– Uljaru smo kupili prije nekoliko godina u sklopu Centra za maslinarstvo, ali to je samo jedan dio programa. Mnogo je važnija bivša opožarena površina s desne strane ceste Vodnjan-Pula, koju nam je država u prosincu predala u 50-godišnju koncesiju. Radi se o ogromnoj površini od 165 hektara koju želimo privesti svrsi. Čisto za predodžbu, postojeći maslinik s lijeve strane površine je 65 hektara. Upravo idem u Vodnjan gdje želim okupiti lokalne maslinare na način da svi zajedno sudjelujemo u sadnji velikog maslinika.
Svaki maslinar bi participirao i u trošku i u zaradi za koju se sam odluči. Investicija bi bila vrijedna oko pet milijuna eura. AZRRI sigurno neće ići sam u to; jer to nije njegov zadatak, već želimo biti partner, podrška i pomoć maslinarima ili poljoprivrednicima, a nikako ne konkurencija.
Kilogram mesa istarskog goveda kreće se od 60, pa do 280 kuna za biftek
– Prošle godine je u AZRRI-jevom pogonu obrađeno 114 komada istarskog goveda, 29 magaraca, 19 jelena, devet divljih svinja i jedanaest srnjaka, kaže voditelj pazinskog laboratorija za razvoj mesa autohtonih pasmina Emil Rušnjak, dodajući da su lani proizvodnju povećali za 20, a prodaju za 30 posto. U posljednje tri godine AZRRI je od lovačkih društava otkupio oko 150 komade krupne divljači (jelen, srna i divlja svinja), koji se plasira u trajne proizvode ili u restorane.
Sve hvaljenije AZRRI-jeve trajne salame uglavnom se rade od 50 posto goveda, a 50 posto svinjskog mesa. Teške svinje, koje teže više od 160 kilograma, se uzgajaju u Kazneno-popravnom domu Valtura. Usluga klanja, ili skidanja kože s divljači, obavlja se u pazinskoj klaonici Produktkomerca ili Šumberu. Od dijela mesa u pazinskom pogonu AZRRI-ja proizvodi se istarski pršut, panceta, žlomprt i salama prasac. U programu također imaju salamu od tovara, magarca, divlje svinje i jelena.
Salame se suše od 25 do 50 dana u prirodnim svinjskim crijevima, a da bi dobili poseban ugodan miris nanosi se plemenita plijesan. Obavljaju također zrenje mesa istarskog goveda (da bude mekše meso) u vakuumu i u komori na zraku u vremenu od 30 do 40 dana. Također obavljaju uslugu zrenja žlomprta i pancete za privatne proizvođače. Salame se prodaju samo u specijaliziranim trgovinama, primjerice u Kući istarskih pršuta u Poreču, u Pisiniumu u Rijeci, a ljeti kod Latusa u Pazinu, Serđo u Rovinju, Pršutana Jelenić u Puli, Bakin u Medulinu…
Cijene salama, bez PDV-a, iznose od 120 kuna po kilogramu (panceta, govedo s malvazijom), pa do 205 kuna (govedo s tartufom). Kilogram mesa istarskog goveda kreće se od 60 kuna (bez PDV-a), primjerice rebra za gulaš, pa vratina košta 70 kuna, bišteke po 95 kuna, ramstek 240 kuna, pa do 280 kuna za biftek, kazao nam je voditelj Rušnjak, dodavši da su dobri potrošači elitni zagrebački restorani (Tač, Potkova…), a da se veće količine prodaju i u zračnim lukama u Puli i Zagrebu.
Izvan Hrvatske AZRRI-jeve proizvode zasad nudi jedan restoran u talijanskom Milju, te agrariji u Kopru. Privatne osobe meso istarskog goveda, ili istarske divljači mogu kupiti i u pazinskom pogonu AZRRI-ja.
glasistre.hr