Tunel, kao sastavni dio nizinske pruge čija gradnja počinje u drugoj polovici ove godine, bio bi dugačak 14,5 kilometara. Točan koridor pruge i spojeva podno Ćićarije definirat će se prostornim planovima Istarske i Primorsko-goranske županije.

U idućem petogodišnjem planu razvoja željezničke infrastrukture predviđena je gradnja tunela kroz Učku, preciznije kroz Ćićariju, dugog oko 14,5 kilometara, kojim bi se Pula i Istra spojili s ostatkom Hrvatske. Tako bi se konačno omogućilo da se vlakom iz Istre prema Zagrebu više ne mora putovati kroz teritorij Slovenije, odnosno da putnici u Lupoglavu ne trebaju presjedati u autobus da bi se u Rijeci ponovno mogli ukrcati na vlak. Željeznička integracija Istre bio je jedan od snova i projekata začetih još početkom 90-ih godina prošlog stoljeća pa je tako tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 1993. godine nakon sjednice Vlade održane u Pazinu otvorio pripremne radove za bušenje tunela ispod Ćićarije. Zbog rata i drugih okolnosti taj projekt nikad nije realiziran. Sada u Ministarstvu prometa, za mandata Božidara Kalmete, počinju raditi na tom pomalo zaboravljenom, ali nužnom infrastrukturnom pothvatu. Kalmeta je to i osobno potvrdio rekavši da bi se tunel kroz Ćićariju morao promatrati u kontekstu nizinske pruge, čija gradnja počinje u drugoj polovici ove godine. Negdje 2013. godine pruga Rijeka – Zagreb – Botovo trebala bi biti gotova i tada bi se vrijeme putovanja vlakom od Rijeke do Zagreba smanjilo na svega jedan sat. Tunel Ćićarija bio bi samo karika koja nedostaje da se spoji pruga od Pule do Zagreba i na kraju do Botova na mađarskoj granici.

Idejni projekt iz 1991.

Predstojeći mandat nove hrvatske Vlade bit će obilježen povećanjem investicija u razvoj i modernizaciju željezničke mreže, koje će premašiti ulaganja u gradnju autocesta. To je među ostalim vidljivo i iz Nacionalnog programa željezničke infrastrukture, gdje se u idućih pet godina u izgradnju i održavanje željeznice planira investirati oko 18 milijardi kuna, od čega je daleko najveća investicija u nizinsku prugu – od osam milijardi. O tom programu uskoro će raspravljati i Hrvatski sabor.
Državni tajnik za infrastrukturu Zdravko Livaković ističe kako je gotovo sasvim sigurno da će dugoročno investicije u željeznicu biti još i veće, jer će se osigurati dodatna sredstva. Riječ je o sredstvima iz unutarnjih izvora u HŽ-u, koja bi se dobila iznajmljivanjem ili prodajom dijela nekretnina HŽ-a jedinicama lokalne uprave i samouprave. Druga opcija je financiranje iz sredstava EU-a, gdje se očekuju još značajnija sredstva jer je prometna politika EU-a usmjerena potpori što većem korištenju željezničkog umjesto cestovnog i drugih oblika prometa.
Livaković pojašnjava da predstoji dosta posla na definiranju projekta tunela kroz Ćićariju, jer zasad postoji tek idejni projekt izrađen negdje 1991. godine, koji treba prilagoditi novim zahtjevima i uvjetima.

Želje prostornih planera

– U roku od nekoliko tjedana planiram sa stručnom ekipom iz Ministarstva i HŽ-a doći u Rijeku i razgovarati s predstavnicima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Prva tema bit će definiranje ulaza nizinske pruge u Rijeku, a osim toga želim početi razgovore o tunelu kroz Ćićariju, da bismo vidjeli kakve su želje prostornih planera o detaljima ovog projekta. Važno će nam biti i mišljenje predstavnika Istarske i Primorsko-goranske županije, koje ćemo nastojati uvažiti u najvećoj mjeri. Vjerujem da ćemo nakon toga imati više informacija. U svakom slučaju, naša je namjera što je prije moguće izgraditi željeznički tunel i spojiti istarske pruge s ostatkom željezničke mreže u Hrvatskoj, ističe Livaković.
Među detaljima koje treba utvrditi su i točke povezivanje željeznice s obje strane Učke, odnosno Ćićarije. Na istarskoj strani nesporno je da će to biti Lupoglav, odakle bi pruga nastavila prema Ćićariji i kroz tunel izašla na drugoj strani, gdje bi točka spajanja bila negdje na području između Jušića i Permana. Točan koridor pruge i spojeva morat će se definirati prostornim planovima obiju županija, a paralelno bi teklo projektiranje te raspisivanje natječaja za gradnju.

Darko PAJIĆ
www.glasistre.hr