Vodeća istarska sjedišta Pazin, Poreč, Pula i Kopar

2U povodu inicijative da se sjedište Istarske županije premjesti iz Pazina u Pulu podsjećamo na razne upravno-teritorijalne ustroje Istre i njihove “glavne gradove” u zadnja dva stoljeća, otkako je cijeli Poluotok, nakon pada Mletačke Republike, ponovno objedinjen u okrilju jedne države – Habsburške Monarhije.

Pregled sjedišta

1804. Kopar – Pokrajinski kapetanat
1806. Kopar i Rovinj – istarski departmani
1825. Pazin – Istarski okrug
1861. Poreč – Istarska markgrofovija
1920. Pula – Istarska provincija
1955. Pula – jedini kotar u Istri
1992. Pazin – Istarska županija

Geopolitička povijest Istre, jednoga relativno maloga prostora, izuzetno je slojevita i zanimljiva sa svih gledišta, pa tako i s gledišta upravne podjele od njene prve novovjeke teritorijalne objedinjenosti u okrilju jedne države, Habsburške Monarhije, kada dobiva pokrajinski status, do naših dana. Niti jedan od istarskih gradova nije preuzeo ulogu vodećega središta: stari austrijski centar Pazin stvarno nikada nije nadrastao ograničenu ulogu lokalnog središta; Poreč, novo političko središte, ostao je periferni gradić bez stvarnog utjecaja, periferno je bio položen i Kopar, središte iz mletačkoga vremena, a Pulu je Austrija zamislila kao ratnu luku, bez većeg utjecaja na Poluotok. Zato se Istra u 19. stoljeću našla pod utjecajem snažnoga Trsta.

Prvo austrijsko razdoblje, 1797. – 1805.

Prvi put nakon propasti Rimskog Carstva čitava Istra objedinjena je 1797. godine u jednu državu: unutar Habsburške Monarhije našla su se dva dotad politički odvojena prostora – onaj koji je bio pod vlašću Beča i onaj pod Venecijom koja je te godine propala. Austrija ne mijenja naslijeđenuteritorijalnu podjelu na četiri pravne kategorije: gradove, općine, te više i niže gospoštije. Do manjih zahvata u mjesnoj upravi došlo je 1800.- 01., a 1804. ukinuta je Carska kraljevska privremena vlada za bivšu mletačku Istru. Taj je teritorij pridružen Tršćanskoj pokrajini (guberniji) kao Pokrajinski ili Okružni kapetanat. Sjedište je u Kopru. Austrija je 1804. izgubila teritorij koji je dobila 1797.

Napoleonova provincija Istra

Francuzi su 1805. zauzeli bivšu mletačku Istru i osnovali Privremenu vladu za Istru. Od početka 1806. područje mletačke Istre pripojeno je Napoleonovoj Kraljevini Italiji sa sjedištem u Milanu, te je postalo jednim od 21 departmana. Istarski departman podijeljen je na dva distrikta – koparski i rovinjski, a granicu čini Limski kanal, sa sedam kantona (kotareva). Temeljne upravne jedinice bile su općine. Od 1808. to je područje steklo naslov vojvodstva. Nakon francusko-austrijskog rata 1809., francuski se posjed proširio na austrijski dio Istre, Kranjsku i dr. pa su ustrojene Ilirske pokrajine (sa sjedištem u Ljubljani): Kranjska, Koruška, Istra, civilna Hrvatska, Dalmacija, Dubrovnik i vojna Hrvatska. Provincija Istra podijeljena je u četiri distrikta – Goricu, Trst, Kopar i Rovinj.

Drugo austrijsko razdoblje, 1813. – 1918.

Istru su 1813. zaposjele austrijske postrojbe. Privremena uprava, koja se održala do 1814., nastojala je vratiti stanje prije 1805. Uspostavljena su dva okružja sa sjedištem u Trstu i Rijeci. Godine 1816. osnovana je Kraljevina Ilirija, u sastav koje je ušla i Istra. Prekosavski provincijal (uključujući i veliki dio Riječkog okružja) vraćen je 1822. pod bansku vlast, dok je za preostalih devet kotareva Istre 1825. osnovano privremeno okružje sa sjedištem u Pazinu.

Novi ustroj uslijedio je 1850. kada je osnovana Markgrofovija Istra sa sedam kapetanata, a tri godine kasnije podijeljena je u 16 kotara: Kopar, Piran, Podgrad, Volosko, Buzet, Motovun, Buje, Poreč, Rovinj, Pula, Vodnjan, Labin, Pazin, Cres, Krk i Lošinj. Sjedište je Pazin.

Poreč, glavni grad markgrofovije

Veljački patent 1861. donosi novu, značajnu podjelu. Glavnim gradom Istarske markgrofovije te je godine proglašen Poreč, koji je postao administrativni centar – sjedište Pokrajinskog sabora i pokrajinske izvršne vlasti. Istarski sabor formalno je djelovao od 1861. do 1916. kada je car imenovao Ratni komesarijat koji je preuzeo funkcije i Sabora i Vlade. Iz toga vremena poučan je vladin nacrt o izmjenama zakona o općinama: ostvarena je mogućnost da se dvije ili više općina sjedine u jednu i protiv svoje volje ako nisu posjedovale dovoljno sredstava da bi mogle rješavati poslove iz svoje nadležnosti. Istodobno, jedna od sjedinjenih općina mogla se izdvojiti i osamostaliti.

Talijanski okruzi i jugo-kotarevi

Za vrijeme vladavine Kraljevine Italije u Istri je došlo do promjena, u početku, samo na višoj razini: Liburnija je razdvojena od matice i uključena u novoosnovanu Kvarnersku provinciju, a preostali dio Istre postaje provincija sa sjedištem u Puli. Talijanska Istarska provincija imala je okruge Kopar, Pazin, Poreč i Pulu; okruzi su imali kotare i općine. Sve se promijenilo nakon Drugog svjetskog rata i priključenja najvećeg dijela Istre Hrvatskoj. Općine postaju nepodobne pa su ukinute, osnovani su kotari, prvotno devet (Buje, Buzet, Kanfanar, Labin, Motovun, Pazin, Poreč, Rovinj i Vodnjan), naknadno je kotar Motovun rasformiran u dva dijela (pripojen Buzetu i Pazinu), ukinut je i kotar Kanfanar – veći dio pripojen je Rovinju a manji novoosnovanom kotaru Pula. Općine su rehabilitirane 1952., objedinjavaju se u kotare; s Pulom ima ih čak 33. Ali već 1955. drastično je smanjen broj kotara i općina: sada je samo jedan kotar, Pula, koji se dijeli u samo 14 općina (Pula, Buzet, Buje, Labin, Motovun, Novigrad, Pazin, Podpićan, Poreč, Rovinj, Umag, Višnjan, Vodnjan, Žminj). Sedam godina kasnije (1962.) uslijedila je nova reforma, smanjen je broj općina u sklopu kotara Pula, sada ih je devet, bez Motovuna, Podpićna, Višnjana, Vodnjana i Žminja.

Godine 1970. Barbanština je preseljena iz općine Labin u općinu Pulu. Ubrzo je ukinut i kotar Pula a njegovo područje postalo je sastavnim dijelom mega kotara Rijeka. Ukinuti su potom u čitavoj državi kotari i osnovane regionalne zajednice općina.

Hrvatska uspostavlja županiju

Prema prijedlogu Zakona o područjima županija, gradova i općina RH iz 1992. današnja Istarska županija trebala je biti podijeljena u samo dva grada (Pula i Rovinj) i 19 općina! „No, kroz povijest iskazani mentalitet bio bi iznevjeren kad se konačnom odlukom ne bi (opet) uletjelo u krajnost: 30. 12. 1992. proglašeni Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH odredio je da se na reduciranom području hrvatskog dijela Istre (tj. na prostoru koji ne obuhvaća istarsku Liburniju, niti istarske otoke) formira županija (sa sjedištem u Pazinu) unutar koje se, pored sedam „gradova“ formira još (čak) 29 općina. Uz nezadovoljstvo onih Istrana koji su ostali izvan Istarske županije (većina stanovništva bivše općine Opatija i otočani Lošinja i Cresa), razgraničenje jedinica lokalne samouprave koje je uslijedilo primjenom aktualnog zakona, uzrokovalo je i nezadovoljstvo, probleme, konflikte, dileme… (ukratko: zlu krv) u čak tri četvrtinenovoustrojenih gradova i/ili općina“, piše u veljači 1995. prostorni planer, dipl. ing. arh. Franc-Branko Ancelj u elaboratu „Upravnoprostorna podjela Županije istarske 1797.-1995.“ U istom elaboratu objavljen je tekst dr. Davora Mandića o administrativno-upravnoj podjeli Istarske županije od 1797. do kraja Prvoga svjetskoga rata, čiji sam sadržaj koristio za ovaj prilog.

Danas Istarska županija ima deset gradova i 31 općina, a sjedište joj je u Pazinu. Trenutno je opet pokrenuta inicijativa da sjedište Istarske županije ne bude Pazin, već Pula s atributom najmnogoljudnijeg grada u Istri.

Istra i pod riječkom kapom

Prvi zakonski teritorijalni ustroj lokalnih jedinica u Narodnoj Republici Hrvatskoj utvrđen je 1947. kada se Istra, njeni kotari i gradovi, ne spominju. Tek su izmjenama zakona 1948. poimence nabrojani istarski kotari, gradovi i mjesni narodni odbori. Do 1955. Istra je u sastavu Oblasti Rijeka. Oblasti i mjesni odbori ukidaju se 1951. i uvodi nova administrativna podjela kojom počinju s radom narodni odbori kotara, gradova i gradskih općina i narodni odbori općina. Od 1955. do 1965. Istra je sa svojim narodnim odborima općina u sastavu Kotara Pula. Tada dolazi do spajanjem Kotara Pule i Kotara Rijeke: Kotarski narodni odbor Pula biva podređen Kotarskoj narodnoj skupštini Rijeka koja djeluje do 1967. Godine 1974. osnivaju se zajednice općina, kada Istra ulazi u Zajednicu općina Rijeka, u čijem sastavu ostaje do 1986.

glasistre.hr (tiskano izdanje 21. lipnja 2013.)

1 komentara na “Vodeća istarska sjedišta Pazin, Poreč, Pula i Kopar”

  1. ... napisao:

    Iz toga vremena poučan je vladin nacrt o izmjenama zakona o općinama: ostvarena je mogućnost da se dvije ili više općina sjedine u jednu i protiv svoje volje ako nisu posjedovale dovoljno sredstava da bi mogle rješavati poslove iz svoje nadležnosti.

Komentiranje je onemogućeno.

Komentari
Najčitanije u 7 dana
Anketa

Jeste li zadovoljni dijelom proračuna o kojem odlučuju građani


Pogledaj rezultate

Prethodne ankete

Najčitanije u 30 dana

© iPazin.net portal 2001. - 2024.