Izložba “Mlinovi na Pazinčici”, čiji je autor ravnatelj Muzeja grada Pazina Denis Visintin, ovog je vikenda otvorena u toj muzejskoj ustanovi, smještenoj u Kaštelu. U sklopu ove izložbe zorno su, tekstualno i vizualno, predočeni rezultati dosadašnjih istraživanja o mlinovima Pazinčice koji su u ovim krajevima stoljećima doslovno značili kruh svagdašnji. Bila je to i prilika da se rezimiraju recentni pokušaji revaloriziranja vodotoka koji teče tik uz Pazin.

Tako je direktor Turističke zajednice središnje Istre Radenko Sloković podsjetio na mnoge akcije čišćenja doline Pazinčice i probijanja zaraslih putova koje je u posljednjih 15-ak godina izveo TZ u suradnji s tadašnjim Klubom mladih Bad Taste, a koji su u konačnici rezultirali gradansko-turističkim projektom “Dolina mlinova”, šetnicom koja bi uzvodno spajala Pazinsku jamu sa Zarečkim krovom.

– Pješačkoj stazi bi zasad bolje pristajalo ime Dolina vodopada nego mlinova, kazao je Sloković. Dodao je da na istraživačima preostaje da iniciraju stručno popisivanje mlinova (zabilježeno ih je 16) i rekonstrukciju barem jednog, Tomažinovog malina, ne bi li projekt u punini zaživio. Ipak, dugogodišnji trud oko doline Pazinčice nije bio uzaludan, jer je potaknuo gradane da se vrate toj rječici te da prostor koriste rekreativno ili za zabavu, smatra Sloković.

“Vodenu povijest Pazina”, kako je sam rekao, otvorio je gradski pročelnik za društvene djelatnosti Boris Demark, dok sam autor na službenom otvorenju nije bio osobito rječit. Premda je nakon izložbe o zauzdavanju i iskorištavanju snage vode bila najavljena šetnja pješačkom stazom i razgledavanje ruševnih mlinova, zbog blatnjavih puteljaka natopljenih kišom pješačenje je odgodeno.

Anđelo Dagostin / Glas Istre