Uprava Zaklade za poticanje partnerstva i razvojna civilnog društva i istarski župan Valter Flego prijavljeni su Ministarstvu uprave zbog kršenja ustava RH, Zakona o zakladama i fundacijama, za kršenje Statuta zaklade i nanošenje štete te zloupotrebu Zaklade u stranačke svrhe, odnosno političkog klijentelizma i nepotizma od strane IDS-a.

Upućen je i zahtjev za inspekcijskim nadzorom te daljnjim postupanjem radi zaštite zakonitosti rada Zaklade i zaštite javnog interesa.

Prijavu su podnijele Suzana Jašić i Aida Bagić nakon netransparentnog izbora ravnateljice Zaklade, članice IDS-a Helge Može Glavan o čemu smo već izvještavali. Od Ministarstva zahtijevaju da odredi ponavljanje izbora upravitelja, opozove članove zakladnih tijela te   postavi povjerenika do tada.

U prijavi se, uz ostalo, navodi kako je Zakladna uprava Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva (u daljnjem tekstu Zaklada) objavom javnog poziva za izbor novog upravitelja/upraviteljice preuzela je na sebe odgovornost za njegovo transparentno provođenje i pružanje jednakih šansi kandidatima i kandidatkinjama.

Međutim, nakon završetka javnog poziva nova upraviteljica imenovana je kroz netransparentnu proceduru koja je isključila mogućnost da se kandidati i kandidatkinje predstave Zakladnoj upravi, kao i bez ijednog javnog ili pisanog objašnjenja o kriterijima kojima su se Zakladna uprava i župan voditi prilikom ove odluke, a nekoliko puta i javno su ih odbili dati. Imenovana osoba je visokopozicionana članica stranke iz koje dolaze župan i većina članova Zakladne uprave.

Slijedom navedenog, u prijavi se zaključuje da Zakladna uprava nije imala stvarne planove, ni želje izbor i imenovanje učiniti poštenim i transparentnim, već je, korištenjem (zloupotrebom) instituta javnog poziva željela stvoriti tek privid demokratičnosti, transparentnosti i jednakih uvjeta čime su svjesno javnost i kandidate doveli u zabludu i neravnopravan položaj.

Smatramo kako su Zakladna uprava i župan (u ime Zakladnika):

1.   prekršili članke 26., 44. i 55. Ustava Republike Hrvatske;

2.   prekršili članak 3. Statuta Zaklade te doveli u pitanje ostvarivanje Zakladine temeljne svrhe;

3.   prekršili članak 22. Zakona o zakladama i fundacijama te postupali nesavjesno i protuzakonito;

4.   Zakladi kao tijelu javne vlaste nanijeli dugoročnu štetu u pogledu vjerodostojnosti i legitimnosti;

5.   Zakladu kao tijelo javne vlasti prisvojili u ime jedne organizirane skupine osoba (stranke IDS) radi osobne i političke koristi.

IDS kontrolom Zaklade kontrolira i civilno društvo

Tijelo javne vlasti, financirano javnim sredstvima, osnovano sa svrhom promoviranja partnerstva među sektorima i razvoja civilnoga društva ima pravnu, moralnu i etičku dužnost jasnog definiranja načina i kriterija izbora svojih upravljačkih tijela.

Primjerice, u članku 8. Statuta Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva iz Zagreba jasno je propisano da Upravni odbor čine predstavnici različitih sektora i kojih te kako se biraju i imenuju, no u Statutu Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva stoji samo da Zakladnu upravu te upravitelja/upraviteljicu imenuje župan.

Takva pravna nedefiniranost omogućava da se u stvarnosti Zaklada koristi za svrhe vladajuće stranke na način da župan u Zakladnu upravu imenuje 5 osoba iz kruga članstva IDS-a (od kojih su neki i lokalni službenici), čime se dobiva predstavljenost jednog sektora i jedne stranke. Takva zakladna uprava županu preporučuje upraviteljicu iz redova vlastite stranke, što župan iz iste stranke, potvrđuje imenovanjem.

Zakladu je od osnivanja 2007. vodila Kristina Bulešić, tadašnja IDS-ova vijećnica u Skupštini Županije Istarske, a sada je imenovana Helga Može Glavan, zaposlenica Općine Medulin i članica predsjedništva Kluba žena IDS-a. Valja napomenuti kako do proljeća 2014. Statut Zaklade ne poznaje trajanje mandata upraviteljice te je tek prije koji mjesec Statut dopunjen odredbom o četverogodišnjem mandatu. Tako je bivša upraviteljica neometano ravnala Zakladom u mandatu od 7 i pol godina (!) koji je svojevoljno prekinula ostavkom.

Dodatno, članak 21. Zakona o zakladama i fundacijama, kao i članak 12. Statuta Zaklade, općenito govore o tome tko može biti imenovan u zakladna tijela: “Osobe predviđene za članove zakladnih tijela moraju za postavljanje dati svoju prethodno javno ovjerenu suglasnost, moraju biti poslovno sposobne i dostojne povjerenja s obzirom na svoju stručnost, prethodni rad i vladanje te ne mogu pripadati osobama kojima su namijenjene koristi zaklade.”

Ne ulazeći u stručnost, prethodni rad i vladanje imenovanih članova Zakladne uprave, koje se da iščitati kroz njihove životopise objavljene na mrežnim stranicama Zaklade, ali i jednostavnim pretraživanjem interneta, važno je osvrnuti se na koristi Zaklade.

Osnivač Zaklade je Istarska županija. Zaklada ima godišnji proračun u visini od gotovo 2 milijuna kuna, a prihodi u glavnini potječu iz proračuna županije, gradova i općina u Istri (milijun kuna), inozemnih vlada i međunarodnih organizacija te Nacionalne zaklade za civilno društvo iz Zagreba (900 tisuća kuna). U 2013. na donacije udrugama civilnog društva po projektima utrošeno je oko pola milijuna kuna, gotovo milijun kuna su rashodi za radnike, dok je ostatak potrošen na materijalne rashode, usluge, troškove putovanja i seminare itd. Zaklada kroz svoj rad i djelovanje u značajnoj mjeri utječe (i može utjecati) na razvoj organizacija i inicijativa civilnoga društva u Istarskoj županiji, čime se utječe i na razvoj demokratskih mehanizama kontrole same vlasti.

Smatramo kako se u ovom slučaju radi o privatnoj i stranačkoj koristi jedne grupe ljudi, odnosno stranke IDS, koja je kroz obnašanje vlasti prisvojila tijelo javne vlasti, u ovom slučaju Zakladu. Zaklada je važan mehanizam za razvoj civilnoga društva i kontrolirati Zakladu znači kontrolirati u značajnoj mjeri i sam razvoj civilnoga društva, odnosno javnost i pravo na kritiku i nadzor obnašatelja vlasti.

Što je politički klijentelizam?

– Politički klijentelizam je oblik organiziranosti i djelovanja za koji je karakteristično da pristup pozicijama, poslovima ili informacijama koji bi trebali biti na raspolaganju pod jednakim uvjetima svim građanima ili organizacijama omogućava, dozira odnosno raspoređuje prema kriterijima političke pripadnosti u zamjenu za političku podršku i zaštitu političkih interesa moćnika koji imaju kontrolu nad resursima (pozicijama, poslovima ili informacijama), najčešće zato što su na vlasti.

Takav način upravljanja društvenim resursima podstiče hijerarhijsku društvenu strukturu, te onemogućava razvoj i moć građana i civilno-društvenih organizacija i inicijativa za učešće i utjecaj na upravljanje resursima. Nijedno društvo nije potpuno klijentelističko, ali u nekima takav način organizacije prevladava, pojašnjava se u prijavi.

www.ipress.hr